Centralna tema ovogodišnjeg skupa bila je razmatranje etičkih izazova i mogućnosti koje donosi sve prisutnija primjena umjetne inteligencije u društvu, nauci i duhovnosti.
Među najzapaženijim učesnicima bio je hafiz prof. dr. Rifet Šahinović iz Cazina, koji je svojim izlaganjem na temu “Promijenjena struktura znanja u dobu AI – Budućnost religija” izazvao veliku pažnju prisutnih.
U svom govoru, dr. Šahinović je ukazao na duboke promjene u načinu na koji se znanje stvara, prenosi i razumije u eri naprednih tehnologija.
Posebno je naglasio da se tradicionalni religijski narativi i metode obrazovanja moraju redefinisati kako bi ostali relevantni i razumljivi generacijama koje odrastaju uz umjetnu inteligenciju.
“Ne možemo ignorisati činjenicu da djeca danas znanje najčešće stiču putem ekrana, algoritama i interaktivnih sistema. Religijske institucije, ako žele zadržati svoj značaj, moraju se prilagoditi novim oblicima komunikacije i obrazovanja”, poručio je Šahinović.
Njegovo izlaganje otvorilo je niz pitanja i potaknulo diskusiju o tome kako pomiriti vječne duhovne vrijednosti s promjenjivim tehnološkim pejzažom.
Mnogi učesnici su pohvalili njegovu jasnoću, argumentaciju i hrabrost da otvori teme koje se rijetko raspravljaju u religijskim krugovima.
Ovaj simpozij još jednom je pokazao koliko je važno međusobno razumijevanje između naučnih i religijskih perspektiva, posebno u vremenu kada se granice između stvarnog i virtuelnog, materijalnog i duhovnog sve više brišu.
U tom kontekstu, doprinos dr. Šahinovića predstavlja vrijedan podsjetnik da dijalog između vjere i tehnologije nije samo moguć, nego i nužan.
