Zanat ili studiranje – što je isplativije

.
Pia Dobelke, 24-godišnja šefica u preduzeću za proizvodnju sanitarne opreme i sistema grijanja kod Kölna, vodi tim od 33 zaposlenih. No, kako ističe, njihovoj firmi nedostaje još najmanje desetak radnika kako bi mogli ispuniti sve narudžbe na vrijeme. Ovaj problem nije izoliran; u cijeloj Njemačkoj nedostatak stručne radne snage najizraženiji je u obrtničkom sektoru.

 

Podaci Savezne agencije za rad (BA) pokazuju da je u posljednjem desetljeću broj zaposlenih u Njemačkoj, koji plaćaju socijalne doprinose, porastao za više od pet posto. No, broj zaposlenih u obrtničkim zanimanjima u istom je razdoblju opao. Tradicionalno je otprilike isti broj mladih biralo studij ili stručno osposobljavanje za zanat, ali posljednjih deset godina broj studenata kontinuirano raste, dok broj mladih u zanatima opada. Danas u Njemačkoj ima dvostruko više studenata nego mladih koji se odlučuju za zanat.

Dobelke je odabrala zanat uprkos završenoj maturi, a dodatno je završila takozvano “trialno obrazovanje”, koje uključuje majstorski ispit i dodiplomski studij ekonomije. Kao bivšu učenicu, škola ju je pozvala da današnjim učenicima predstavi prednosti karijere u obrtničkom sektoru. Međutim, za njeno predavanje niko se nije prijavio, što ilustrira trenutni trend među mladima.

Institut za obrazovanje i istraživanje zanimanja (IAB) redovno istražuje karijerne preferencije učenika. Rezultati pokazuju da je mladima danas najvažnije da uživaju u poslu, da im radno okruženje bude zdravo i da posao uključuje što manje fizičkog rada.

Fakultet se i dalje doživljava kao put prema boljim prilikama na tržištu rada i mogućnosti za veću zaradu, što uvelike utječe na sve manji broj mladih u zanatskim zanimanjima.