Najveći broj oboljih na području Zeničko-dobojskog kantona je u Tešnju i Visokom, a tokom perioda s povećanim brojem oboljenja od gripe i sličnih respiratornih oboljenja, INZ svake sedmice objavljuje informacije o broju oboljelih.
Posebnu pažnju ovoj problematici posvećuju od 40. sedmice u godini pa do 10. sedmice naredne godine.
U razgovoru za Klix.ba dr. Fatima Bašić je kazala kako je gripa sezonska bolest čiji dolazak svake godine iščekuju s hladnijim danima i većim boravkom u zatvorenim prostorima.
Zatvoreni prostori pogodni za širenje gripe
"Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A. Stalne manje promjene u antigenima virusa uzrokuju stalnu cirkulaciju virusa u prirodi, a kod većih promjena dolazi do novih podtipova. Osnovni put prijenosa gripe je kapljični (zrakom). Virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom. Zatvoreni prostori naročito su pogodni za njegovo širenje. Osim kapljičnim moguć je prijenos direktnim ili indirektnim kontaktom (rukama, preko predmeta i sl.) kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine i ako nečistim rukama dodirujemo svoja usta, oči ili nos. Odrasla osoba je zarazna tri do pet dana od početka bolesti, a djeca do sedam dana. Rijetko bolesnik može biti zarazan i duže vrijeme, do dvije sedmice", ističe dr. Bašić, načelnica Službe epidemiologije u INZ.
Bolest započinje vrlo naglo uz povišenu temperaturu, glavobolju i bolove u mišićima i zglobovima te osjećaj potpune klonulosti i nemoći. U rijetkim slučajevima javlja se i mučnina, povraćanje, gubitak apetita i probavne tegobe.
Odlazak ljekaru preporučen ako temperatura traje duže od četiri dana
Temperatura je izrazito visoka, veća od 40 stepeni po Celzijusu i praćena groznicom ili drhtavicom.
"Liječenje gripe sastoji se u mirovanju, nadoknadi tečnosti (topli napici), uzimanju sredstava protiv temperature i kašlja. Mjere i postupke za snižavanje temperature zovemo antipirezom, a uključuju trljanje alkoholom, odnosno primjenu hladnih obloga i tuširanje bolesnika te primjenu lijekova (antipiretika). Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest!", naglasila je dr. Bašić.
Odlazak ljekaru preporučen je samo ako temperatura traje duže od četiri dana, postoji poremećaj disanja ili ako se javi vrtoglavica, povraćanje i proliv te pojavi povišena temperatura nakon poboljšanja stanja, a kod starijih osoba ako dođe do komplikacije bolesti.
"Vakcinacija je jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija! Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebna dvije sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, vakcinacija se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira", zaključila je dr. Bašić.
