Na razmeđu Federacije BiH i RS Halid Salihović ima sedam dunuma zemlje pod jagodama. Pripreme za ovogodišnju sezonu započeo je u septembru prošle godine kada niko nije mogao ni naslutiti da će svijet pogoditi pandemija COVID-19.
- Mraz nam je uništio prva dva roda i mislili smo da će stati na tome. Onda je došao koronavirus, zatvorili su granice, zabranili izlazak iz kuća... – govori Salihović, kojeg je ekipa „Avaza“ posjetila na njegovom imanju.
Izvući uloženo
U Čeliću i Koraju, tradicionalnom voćarskom kraju gdje su se vrijedni domaćini specijalizirali za proizvodnju jagoda, od prodaje voća i meda živi 70 posto stanovništva.
- Prinuđeni smo spas tražiti na domaćem tržištu. Od izvoza nema ništa i jagode prodajemo nakupcima. Sreća pa je s prvim rodom došlo do popuštanja mjera zabrane, tako da pokušavamo izvući uloženi novac – kaže Salihović.
Cijene jagoda su slične prošlogodišnjim, a kvalitet je odličan, u šta se uvjerila i naša ekipa.
- Proizvodimo jagodu vrste kleri. Dobro rađa, ali je i zahtjevna. Oko nje se bukvalno mora igrati – ističe naš sagovornik, dok nam iz šaka na degustaciju pruža plodove svojih slasnih ljepotica.
Na poljima jagoda, kako ističu voćari, nema konkurencije. Svi se veoma dobro poznaju i međusobno pomažu. Ali, brine ih što država još nije obećala nikakvu pomoć.
- Čuli smo da će se podržati proizvođači kukuruza i pšenice, ali nas niko nije pominjao. Pa valjda našim ljudima, pored hljeba, treba i voća. U januaru nam je mraz uništio dvije berbe, prinosi će biti manji za 30 odsto, a plasmana na inozemno tržište nema. Šta da očekujemo, kako da opstanemo – pitanja su koja voćari iz Čelića i Koraja upućuju nadležnim institucijama.
Primjer mnogima
Nakon sezone jagoda, Čelićani i Korajci dočekat će trešnje, šljive, dunje... Potom će vrcati med. Od svog rada uvijek si živjeli i bili za primjer mnogim drugom voćarskim i ratarskim sredinama. Međutim, ističu da će ova godina, nakon ratnih, biti izuzetno teška i plaše se za svoju egzistenciju i budućnost.
Zbog spora s granicom ostali bez poticaja
Imanje Halida Salihovića nalazi se na tzv. ničijoj zemlji. Po Dejtonskom mirovnom sporazumu pripada Federaciji BiH, ali bh. entitet RS taj dio površine traži za sebe. Entiteti su u sudskom sporu, a proizvođači jagoda s tog područja zbog te činjenice ne mogu dobiti poticaje ni s jedne, ali ni s druge strane.
