Ostalo je još malo sunčanih dana u kojima ćemo uživati. Lijepo vrijeme još mami napolje, ali uskoro ćemo se suočiti sa ovim slikama. Zbog pandemije, o zagađenju još ne razmišljamo. Evropa, ipak, razmišlja. I zato još jedan šamar Bosni i Hercegovini. Upozoravaju, imamo najviši postotak smrtnih slučajeva kao posljedicu zagađivanja okoliša.
Anes Podić, Udruženje građana “Eko akcija” TELEFON - "Nije iznenadjenje, bih je jedna od najzagađenijih zemalja evrope, vlasti godinam i pored ogromnog problema ne rade ništa,u fbih nikakvih pomaka nema , dok u rs čak imamo situaciju da je sada da taktika na redu, nema podataka-nema problema."
Granica oboljelih se smanjuje. Sve je više onih između 25 i 30 godina koji obolijevaju od teških respiratornih oboljenja. Poražavajuće je da cijele generacije odrastaju udišući nezdrave čestice.
Ahir Tokić, specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu - "Kod najmadjih imamo iritaciju i u početku česte upale, od navodnima znacima, ali ne to su upale izazavane različitim hemijskim polutantima."
Nemamo ni statistike. Nezainteresovanost, neznanje i kriminal razlog su što rješenja nema, smatraju stručnjaci. Problem je i što nismo svjesni da kvalitet zraka mora biti komponenta društvenog prostornog planiranja.
Aleksandar Knežević, stručnjak za kvalitet zraka - "Jednostavno se ne uprvalja tim procesiam, eto zato smo najgori. vi kad projektujete jedno naselje, grijanje, saobraćaj, morate projektovati i kvalitet zraka, a ne napravite naselje, pa kažu jao zrak zagađen."
Martin Tais, stručnjak za kvalitet zraka - "U evropi prosječne satne vrijednosti su između 40 do 60 mikrograma po metru kubnom, ,mi ovdje u sarajevu u uslovima inverzije i stabilnim situacijama imamo od 600 do 800, to je 10 puta vise, to je sto sarajlije udišu."
Najveći problem je prašina, čija je koncentracija svake godine sve veća. Od vlasti čujemo tek apele. Rješenja, ni sankcija nema. Zbog toga smo u Evropi najzagađeniji, dok najmanji nivo zagađenja i smrtnosti imaju Island i Norveška.
