Da li je odlukom da Dan Republike Srpska više nije krsna slava već sekularni praznik Narodna skupština RS-a i suštinski provela prethodnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kada je riječ o 9. januaru kao Danu ovog entiteta ili je to samo formalno? Ima li, pravno govoreći, osnova da Ustavni sud odluči da njihova prva odluka nije ispoštovana?
O tome će svoje mišljenje dati Ustavni sud. Međutim, možemo se igrati vidovnjaka i predviđati šta će biti odluku Ustavnog suda. Mislim da Ustavni sud neće promijeti odluku od ranije, a to je da se ukine obilježavanje 9. januara. Čisto sa pravnog stanovišta Ustavni sud BiH nema drugog izbora osim da potvrdi prvu odluku. U obilježavanju 9. januara se moraju prepoznati svi građani, što sada nije slučaj. To je osnovni problem 9. januara.
Zvaničnici iz entiteta Republika Srpska poručuju da će "naći način da slave 9. januar, a pritom ispune odluku Ustavnog suda". Vaš komentar?
Deveti januar može biti samo neformalni datum koji se obilježava u neformalnim krugovima, ako odluka Ustavnog suda bude u smislu potvrđivanja prvobitne odluke.
To može biti praznik, ali ne može biti praznik koji je javni i institucionalan, koji su obavezni svi da slave. Potpuno je nebitno da li je on sekularan. Izjave političara nikako ne pridonose pozitivnom rješenju obilježavanja Dana RS. Mislim da su ovakve poruke izraz političkog primitivizma. Zakon se mora poštivati bez obzira sviđao se on vama ili ne. S druge stane ovo govori da se u Bosni i Hercegovini ne poštuje pravo nego vlada jedna samovolja. U ovakvim slučajevima tužilaštvo mora da reaguje.
Od Ustavnog suda se očekuje i odluka o zahtjevima koji se odnose na uputstvo CIK-a BiH o načinu provođenja izbora tj. popuni Doma naroda u Federaciji BiH, odnosno korištenju popisa stanovništva iz 2013. U kakvu to poziciju stavlja Ustavni sud?
U vrlo sličnu poziciju kao što je i CIK. Ovo je očekivano dešavanje, slijed događaja nakon što nije promijenjen Izborni zakon onako kako je trebalo da se desi. Ustavni sud je nakon CIK-a, koji je na neki način preuzeo ulogu zakondavca, tu da vrši svojevrsnu arbitražu. Kakva će biti odluka možemo predviđati. Odluka može otići u dva pravca - da se Ustavni sud proglasi nenadležnim ili da proglase odluku CIK-a u skladu sa Ustavom, što je vrlo vjerovatnije. Bilo kakva odluka da se donese bit će mješavina politike i prava. Treba podsjećati da politička djelovanja rada Ustavnog suda moraju biti omeđana pravom. Pitanje popisa i raspodjele mandat je vrlo bitno pitanje i mogu biti posljedice kakva god bude odluka.
