Među migrantima je i oko 270 članova porodica s djecom, a 400 je maloljetnika bez pratnje.
„Glavni razlog za njihov boravak na ulicama je činjenica da su kapaciteti centara puni i da vlasti u USK ne dozvoljavaju da se centri koje imamo koriste u punim kapacitetima. To se tiče centra Bira koji ima kapacitet 1.500 kreveta, ali prema odluci vlasti USK, trenutno je u njemu smješteno samo 525 ljudi“, istakao je Auweraert, na početku razgovora za Radiosarajevo.ba.
Kazao je da veliki broj migranata vani znači da je BiH još uvijek potrebno dodatnih smještajnih kapaciteta, što nije samo u interesu migranata koji, kada spavaju vani, nemaju osnovne usluge na raspolaganju, nego i za lokalno stanovništvo, koje ispašta zbog migranata koji spavaju u ovim uslovima.
„Sama činjenica da migranti dolaze u BiH znajući da ovdje nema dovoljno kapaciteta za njihov smještaj dokaz je da otvaranje centara ne privlači migrante da dođu u BiH nego je BiH samo tranzitna zemlja na njihovom putu ka EU“, dodao je Auweraert.
U razgovoru za Radiosarajevo.ba govorio je o uočenom povećanom prilivu migranata, problemu krijumčarenja, maltretiranja, sigurnosnom aspektu njihovog boravka u našoj zemlji, al i tome šta nas očekuje.
„Migranti uglavnom dolaze iz Bangladesha, Pakistana, Afghanistana, Maroka, Alžira i iz drugih zemalja u manjem broju.
Što se tiče sigurnosnih prijetnji, naše je iskustvo da su većina migranata koji prolaze kroz BiH obični ljudi koji ne uzrokuju probleme. Drugo, jako je važno naglasiti da je smještanje migranata u prihvatne centre tijesno povezano sa sigurnošću lokalnog stanovništva - odnosno oni koji su u prihvatnim centrima su registrovani, njihovo zdravstveno stanje je provjereno, i vlasti lako mogu provjeriti ko su. Isto tako ovi ljudi imaju smještaj i hranu, njihove osnovne ljudske potrebe su zadovoljene i samim tim se smanjuje se rizik za njihovo problematično ponašanje“, kazao je Auweraert.
Dodao je da je za one koji spavaju vani teško provjeriti da li su oni ti koji stvaraju probleme ili su sigurnosna prijetnja.
„Kroz BiH je u posljednje 2 godine prošlo 60.000 migranata i broj incidenta koje su uzrokovali nije toliko veliki ako se uzme u obzir koliko ih je prošlo kroz zemlju, što ne znači da oni koji prekrše zakone BiH ne trebaju biti kažnjeni“, kazao je Auweraert.
Koliko ih sedmično uđe u BiH, te da li se očekuje neki novi veći priliv?
„U prošloj sedmici došlo je 630 migranata, što je malo povećanje. S obzirom na to povoljne vremenske uslove i na ublažavanje mjera od koranavirusa, broj jeste povećan, ali je još dosta manje u poređenju sa istim periodom prošle godine. Također, iako imamo veliki broj dolazaka, migranti se u BiH ne zadržavaju dugo i imamo veliki izlazak odnosno tranzit kroz naše Centre.
Još jedna indikacija za ovaj tranzitni fenomen je i činjenica da u zemlji nikada nismo imali više od 7.000 – 7.500 migranata“, naglasio je Auweraert.
Koliko su često migranti suočeni s problemom krijumčarenja, kuda idu ove rute, kakve su vaše informacije?
„Sve informacije koje imamo dolaze od naših svakodnevnih kontakata s migrantima. Generalno govoreći, svi koji prolaze kroz BiH su na jednom dijelu svog putovanja koristili krijumčare. Ove mreže su najčešće međunarodne i povezane su saraznim zemljama, počevši od njihove zemlje porijekla pa kroz sve zemlje kroz koje migranti prolaze.
Prema njihovim riječima već postojeće kriminalne mreže na Zapadnom Balkanu su se preorijentisale na krijumčarenje migranata. Oni često govore da postoje 'dobri' i 'loši' krijumčari, odnosno da neki ispune obećanje i izvrše ' uslugu', a neki ne. Dakle, rizik zloupotrebe, a nekada i nasilja od strane krijumčara prema migrantima postoji, posebno prema ranjivim kategorijama“, upozorio je Auweraert.
Zanimalo nas je kakve su njihove informacije o postupanju graničnih policajaca Hrvatske prema migrantima.
„U protekle dvije godine IOM je prihvatao u centre kojima rukovodimo u Unsko-Sanskom kantonu veliki broj migranata koji su imali vidljive i nekada vrlo ozbiljne povrede. Uvijek su tvrdili da su im ove povrede nanijeli granični policajci ili pripadnici sigurnosnih službi na Hrvatskoj strani granice, prije push-back-a, odnosno prije nego što su vraćeni preko granice u BiH.
Iako IOM ne može potvrditi tačnost svake pojedinačne priče, činjenica je da u ovim izjavama postoji isti obrazac i samim tim je razlog za ozbiljnu zabrinutost. Stalni izvještaji lokalnih i međunarodnih grupa za zaštitu ljudskih prava još više podcrtavaju da se ovo pitanje treba vrlo ozbiljno razmotriti“, istakao je Auweraert.
Naglasio je daje Evropska komisija u junu objavila da će poslati monitoring misiju na granicu između Hrvatske i BiH da istraže navode o torturama i premlaćivanju migranata, te da je jako važno vidjeti šta će biti nalazi te misije.
Auweraerta smo pitali o, s druge strane, pojedinačnim incidentima koje su uzorkovali migranti u BiH, kao što su požari, tuče, ranjavanja...
„Uzimajući u obzir koliki broj migranata do sada prošao kroz BiH, broj incidenata je relativno nizak, ali svaki pojedinačni incident je nepotreban i previše. Što se tiče incidenata u centrima, obično ih uzrokuje manja grupa poznatih migranata sa 'problematičnim' ponašanjem. Izazov nam je uvijek bio činjenica da institucije nisu našle sistematičan način da ove migrante skloni iz centara, tako da se nakon policijskih akcija oni vraćaju u centre.
Što se tiče migranata van centara, sve institucije prema migrantima trebaju da se ponašaju, i na njih primjenjuju, iste zakone kao i za državljane BiH“, ukazao je Auweraert.
Koliko su vlasti u BiH odgovorile na migrantsku krizu, gdje je i u kome problem?
„Saradnja IOM-a sa vlastima u BiH je bila odlična, ali je odgovor na migracijsku krizu bio usporen složenošću političkog sistema u BiH i teških političkih momenata u kojima se kriza desila jer je trebalo jako dugo da se formira vlast na državnom nivou. Iz tog razloga bilo je teško napraviti strateški i cjelokupan odgovor na migracijsku situaciju i na neki način smo u protekle dvije godine prelazili iz krize u krizu.
Kratkoročno gledajući, potrebno je obezbijediti dovoljno smještajnih kapaciteta, pogotovo zbog nadolazećeg zimskog perioda. To je prioritet jer je uspostavljanje dodatnih kapaciteta i priprema kampa Lipa za zimske uslove dug proces i nemamo više vremena za čekanje.
Ako se odluka o ovom pitanju ne donese uskoro, situacija i za lokalno stanovništvo i za migrante bit će jako komplikovana i teška“, upozorio je Auweraert.
Koliko je BiH dobila sredstava za upravljanje migrantskom krizom i da li su ona utrošena na ispravan način?
"Mogu vam dati podatak koliko je IOM dobio sredstava. Važno je naglasiti da su ova sredstva iskorištena zajedno s našim implementacijskim partnerima, UNHCR-om, UNFPA i UNICEF-om. 90 posto ovih sredstava je utrošeno na humanitarni odgovor, a 10 posto na podršku lokalnim agencijama, Graničnoj policiji, Službi za poslove sa strancima, lokalnim vlastima i lokalnim zajednicama.
Najveća finansijska podrška je od EU u iznosu oko 56,4 miliona eura. CEB – Razvojna banka Vijeća Europe obezbijedila je 1.550.000 eura, Qatar Charity – obezbijeđena sredstva u iznosu od 364.000 US dolara. IOM državnim ministarstvima dostavlja tačne i detaljne izvještaje o utrošku svih sredstava", rekao je Auweraert.
On je napomenuo da IOM ne očekuje veliki broj dolazaka migranata, te da će se najvjerovatnije dolaskom hladnijih dana broj smanjivati.
„Ove tranzitne migracije će se, prema našem mišljenju, ipak nastaviti i, kao što smo rekli, IOM i naši partneri bit će spremni podržati vlasti BiH u stvaranju i implementaciji detaljne strategije i odgovora na ovu situaciju i u nadolazećem periodu“, zaključio je Auweraert.
