Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je vanrednu sjednicu na kojoj je usvojen prijedlog za donošenje privremene mjere u predmetu broj “U-12/24”, koji je podnesen u zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona RS.
Osporeni zakon je usvojila Narodna skupština RS na sjednici 19. aprila, a stupio je na pravnu snagu 17. jula 2024. godine.
Navednom odlukom Izborni zakon RS je privremeno stavljen van pravne snage primjenom principa ab initio, pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
Ustavni sud je ocijenio očiglednim da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS.
Naime, odredbama osporenog zakona reguliraju se pitanja koja su već regulirana Izbornim zakonom BiH, te se Republičkoj izbornoj komisiji RS daju nadležnosti koje ima Centralna izborna komisija BiH, uz istovremeno stavljanje van pravne snage određenih odredbi Izbornog zakona BiH.
U okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud je zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito reguliranje iste oblasti na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud stoga smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“ za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao jednog od uvjeta da bi Ustavni sud odlučivao o zahtjevu za privremenu mjeru.
Osim toga, razmatrajući uvjet „hitnosti“ donošenja privremene mjere, Ustavni sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti reguliranja koje je ključno za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana. Stoga bi implementacija Izbornog zakona RS ozbiljno podrivala ulogu Centralne izborne komisije BiH. I sama mogućnost organiziranja predstojećih lokalnih izbora u RS-u primjenom osporenog zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Zadržavanje takve pravne situacije narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir države, dovelo bi do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću.
