- Jako je teško da u gradu koji već deset godina nije imao demokratiju popravljamo demokratiju, ali ovakve napore treba cijeniti i uzeti od njihovih ideja ono što je najbolje i što je primjenjivo u Mostaru - kazala nam je nakon sastanka Irma Baralija, koja je presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu zbog neodržavanja izbora u Mostaru dobila tužbu protiv BiH i koja je kao podnositeljica žalbe učestvovala u ovoj diskusiji.
Kako je navela, riječ je o dva paralelna procesa koja će se odvijati u narednom periodu. S jedne strane, kazala je, to je politički proces o tome kako trebaju biti održani izbori, a s druge, govori se o civilnom društvu, o građanima, koji su isključeni iz svih procesa, „da ne bude da se odluke o Mostaru donose samo pred političkim elitama“.
Anel Kljako, predsjednik Gradskog odbora SBB-a, koji je prisustvovao ovoj prezentaciji, misli drugačije. Smatra da ova ideja ne može donijeti ništa novo u Mostaru, a pogotovo, podvukao je, ne vodi izborima.
- Cijela ideja zasnovana je na visokoj političkoj svijesti gdje bi gradonačelnik „trebao“ uvažiti inicijative građana koji bi volonterski, izabrani slučajno davali inicijative. Mi nismo Švicarska, naš narod bori se da preživi. Nama trebaju izbori, a ne neki futuristički pogledi na demokratiju. Osim toga, bojim se da bi ti tzv. plenumi mogli biti izgovor da zadržimo ovakvo stanje još duže i da se umrtve zdrave ideje koje mogu donijeti izbore - istakao je Kljako.
Kolektivna odbrana
- Mostarom se do sada igralo na različite načine. Mostar je bio džoker u rukavu svih onih koji su vezivali bilo kakve izbore u ovoj zemlji, da li lokalne ili opće, i Mostar ovakav kakav jeste je slučaj i treba i u izbornom ciklusu biti slučaj. Do sada su se svi koji su radili u Mostaru krili iza kolektivnih tijela, a kolektivno su se branili iza svojih političkih partija - istakao je aktivista Husein Oručević.
