Zakon stupa na snagu za oko tri mjeseca. Da li konzumiranje duvanskih proizvoda u zatvorenim objektima treba zabraniti, pitali smo i građane. Njihove raznolike odgovore čitajte na linku ispod.
S druge strane, protiv stupanja na snagu ovog zakona su, osim strastvenih pušača, od početka ove inicijative bili su najglasnij ugostitelji. Zakon je diskriminatoran, smatraju, jer nije u skladu sa evropskim preporukama koje predviđaju regulisanje ove oblasti na nivou čitave države.
“Imamo na Baščaršiji dosta starih, bosanskih kafana koje imaju koje imaju tri stola, desetak gostiju. Nezamisliva je bosanska kafa bez cigare, lule, ili one smotane cigare, taj ćejf, merak, ili navika, tradicija. Tako da, trebalo je izuzetaka”, stava je Amir Hadžić iz Udruženja hotelijera i restoratera u BiH.
Cilj zakona nije zabraniti pušenje, nego zaštititi populaciju koja je izložena duvanskom dimu, a njih je oko polovine u FBiH, pojašnjavaju njegovi zagovornici. Podsjećamo, primjena zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, počinje 26. maja. U korist ugostitelja, primjena će se odvijati po fazama.
“Od tog perioda obaveze direktno nastupaju za fizička lica, a šest mjeseci poslije, nakon što se izradi dodatni podzakonski akti od strane Federalnog ministarstva zdravstva, onda se dalje očekuje primjena zakona za ugostiteljske objekte i druga pravna lica”, pojasnila nam je Jasmina Čekrić, projektni menadžer organizacije PROI.
“Ovo je rat protiv duvanske industrije u korist elektronskih cigareta”, kategorični su ugostitelji, pozivajući nadležne da se više bave zagađenjem vazduha, nego cigaretama.
“To je svjetski rat, međunarodni. Šta mi imamo s tim, popustite nas. Nismo mi Evropa. Bio bih najsretniji da smo sutra u Evropi. Nažalost, daleko smo”, dodaje Hadžić.
Osim duvana i duvanskih proizvoda, pod zabranu potpada i upotreba nargile, vodene lule, elektronskih cigareta i biljnih proizvoda za pušenje. U prvobitnom obliku zakon je obuhvatio mnogo strože mjere, ali usvojeni amandmani dali su određene povlastice bezdimnim proizvodima, ali i ugostiteljskim objektima.
“Ugostiteljski objekti koji poslužuju hranu moraće da izrade sobe, ukoliko žele da dopuste pušenje, dok ugostiteljski objekti koji ne polsužuju hranu, odnosno, samo pića, a to su nargila barovi oni će moći da izaberu kako će definisati svoj objekat, pušački ili nepušački”, naglašava Čekrić.
Mnogo je toga još nejasno, ali na tome će se dodatno raditi, poručili su naši sagovornici. Ono što je poznato jeste da u Bosni i Hercegovini duvanske proizvode koristi gotovo milion stanovnika i to je, sa oko 35,5% pušača svstava u drugu državu u Evropi, iza Srbije.
