U Njemačkoj je od 2012. starosna granica za odlazak u penziju podignuta sa 65 na 67 godina. Prema trenutnim podacima, postupno povećanje starosne granice na 67 godina znači da sve više ljudi umre prije nego što ode u penziju.
U 2019. godini 17 posto svih preminulih u Njemačkoj nije navršilo 67 godina, 14.4 posto nije doživjelo ni 65. godinu. Ovo proizlazi iz odgovora saveznog ministarstva unutarnjih poslova na zahtjev zastupničke stranke Ljevice, prenosi Neue Osnabrücker Zeitung.
Ako se ta granica poveća na 69 godina, logično je da čak i više ljudi ne bi dostiglo starosnu granicu za odlazak u penziju. U 2019. godini 19.8 posto svih preminulih bilo je mlađe od 69 godina, odnosno skoro svaki peti.
"Distribucija odozdo prema gore"
"Brojevi govore jasnim jezikom: što je starija dob za odlazak u penziju, to će je manje ljudi doživjeti", rekla je Sabine Zimmermann, zastupnica Lijeve stranke.
Budući da ljudi s malim primanjima žive kraće, pomicanje starosne granice za odlazak u penziju znači "raspodjelu odozdo prema gore". Njemačkoj nisu potrebne rasprave o daljnjem pomicanju starosne granice, "već prije o povratku na penziju sa 65 godina", rekla je predsedavajuća Odbora za starije osobe u Bundestagu Zimmermann. Svatko tko opravdava veću starosnu granicu za odlazak u penziju povećanjem očekivanog životnog vijeka "krije pola istine", smatra ona, jer prosječan broj zdravih godina života u Njemačkoj stagnira.
"Mnogi ljudi ne dostižu dob za odlazak u penziju u dobrom zdravlju. Za njih svako povećanje starosne granice ustvari znači smanjenje njihove penzije, jer su prisiljeni ići u prijevremenu mirovinu", a to je povezano s manjim iznosom mirovine, rekla je zastupnica Ljevice.
Ekonomski instituti pozivaju na penziju sa 69 godina
U travnju je nekoliko ekonomskih instituta predložilo povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 69 godina s obzirom na opterećenost državnog budžeta zbog pandemije.
"Takav korak donio bi dvostruku korist", pišu ti instituti u proljetnom izvještaju za saveznu vladu. S jedne strane, povećali bi se prihodi umirovljeničkog osiguranja, a s druge strane, više ljudi bi bilo dostupno za tržište rada.
Njemačka ima sve manje stanovništva, koje je sve starije, rekao je potpredsjednik Instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH) Oliver Holtemöller. U budućnosti će razlika između broja mladih koji dolaze na tržište rada i starih koji ga napuštaju biti oko 400.000 ljudi manje na godišnjem nivou. Ovaj ekonomist upozorava da bi to štetilo njemačkom gospodarstvu.
Instituti u mirovinskom osiguranju vide važan instrument za uravnotežen državni budžet - izuzimajući izvanredne faktore i neujednačenost gospodarskih tokova - a da se pritom ne mora štedjeti na važnim investicijama za budućnost.
Ako se tu ništa ne učini, subvencije za mirovinsko osiguranje iz saveznog budžeta će rasti na štetu drugih državnih troškova.
"Najelegantnije rješenje bilo bi polagano, postupno povećanje starosne granice za umirovljenje, jer bi to imalo pozitivan efekt s dvije strane", rekao je Holtemöller. "Kad bi ljudi bili malo duže dostupni tržištu rada, to bi ojačalo potencijalnu radnu snagu. A imalo bi efekta na rashode mirovinskog osiguranja."
Bundesbanka se također zalaže za mirovinu sa 69 godina
Njemačka centralna banka, Bundesbank, se također izjasnila za povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Do sada neprekidno rastući očekivani životni vijek podrazumijeva sve duže trajanje isplate mirovina dok vrijeme uplaćivanja doprinosa ostaju konstantno. Zato je logično povećanje starosne granice sa sadašnjih 67 na 69 godina, glasi obrazloženje Bundesbanke.
