Prisutna je i druga slika: navodi se kako se svakodnevno bace stotine kilograma, po nekima čak i hiljade kilograma, hrane iz ugostiteljskih objekata.
Prije nekoliko sedmica okončan je i mjesec posta ramazan, gdje se muslimani odriču od vode, hrane i konzumacije drugih stvari, a navečer se iftari – objeduje u društvu. Takve večere znaju biti pripremljene u obilnim količinama, ali gosti zataje. Šta onda sa svom tom hranom?
Isto su se zapitalo nekoliko osoba iz Sarajeva na društvenoj mreži Facebook i došli početkom juna na ideju da naprave "Tanjir više", grupu koja povezuje one koji imaju viška hrane i one kojima je ona potrebna.
Počelo je za ramazana
"Ideja je nastala tako što se jedna osoba zapitala šta li se radi sa silnom hranom koja ostane u restoranima, naročito nakon većih događaja, vjenčanja, rođendana, iftara, konferencija... pa je tu dilemu podijelila sa svojim Facebook prijateljima. Ubrzo je saznala da nije jedina koja se to pita i da su mnogi raspoloženi da se nešto uradi po tom pitanju", navodi koordinatorica projekta Amina Omanović za Al Jazeeru.
"Nakon te diskusije, formiran je mali tim od tri-četiri djevojke/žene, koje su dogovorile jednostavan sistem prikupljanja i raspodjele viška hrane koja ostane nakon većih događaja, te odmah dogovorile ime, logo i napravile Facebook stranicu 'Tanjir više'".
Omanović ističe kako je odziv bio neočekivano veliki, naročito jer se sve to "dešavalo tokom ramazana, pa su ljudi prijavljivali hranu koja je ostala nakon iftara".
"Sve je ovo počelo prije mjesec dana i u tom periodu izvršeno je 39 dostava hrane. Zaista smo ponosni na ovu brojku i na sve koji su učestvovali da 39 dostava hrane dođe do krajnjih korisnika", dodaje ona.
Na mobilnoj aplikaciji za komuniciranje Viber postoji grupa "Vozači heroji za Tanjir više", u kojoj se trenutno nalazi 25 osoba.
"Na grupu prijavljujemo kada nam se neko javi s viškom hrane, pa se vozači javljaju kada kome najbolje odgovara da preuzme obavezu preuzimanja hrane i dostave do krajnjih korisnika", objašnjava Omanović proces djelovanja.
Sarajevo, Mostar, Tuzla, uskoro i Zenica
"Što se tiče realizacije, imamo sistem koji, uz rad na terenu, nadopunjujemo i prilagođavamo realnoj situaciji. Imamo spisak korisnika i spisak vozača. Nakon što dobijemo prijavu, određujemo kojim korisnicima donacija ide, a zatim javljamo na Viber grupu vozača kada, odakle i gdje treba hranu prevesti. Vozači, naši heroji, svoje zadatke obavljaju vrlo odgovorno i savjesno."
Omanović dodaje kako na kraju se to dokumentira slikanjem donacije - naravno, uz odobrenje korisnika.
"Trenutno se 'Tanjir više' realizira u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, a u toku je priprema da se krene i u Zenici. Već su nam se javili volonteri u Zenici i samo čekamo tehničke pripreme (pokretanje stranice, promocija) pa da krenu s radom."
Sama inicijativa i projekat ima više ciljeva, među kojima je prvi onaj humanitarne prirode.
"S jedne strane, želimo omogućiti osobama u potrebi da dobiju gotov, skuhan, lijep, ukusan i kvalitetan obrok. S druge strane, želimo smanjiti bacanje hrane, što se neminovno dešava, jer podaci pokazuju da nekoliko stotina tona hrane iz ugostiteljskih objekata godišnje završi na deponiji."
Sagovornica Al Jazeere ističe kako inicijativa "Tanjir više" pokazuje i dokazuje kako društvene mreže i savremene tehnologije imaju i svoju dobru stranu.
Migranti, sigurne kuće, siromašne porodice...
"Većina prijava se dešava preko Facebooka, a naša koordinacija preko Viber grupa (koordinatora i vozača)", dodaje.
Kao i svaka druga inicijativa, i "Tanjir više" ponekad nailazi na poteškoće i izazove.
"S obzirom da se nešto ovako po prvi put pokreće kod nas, sigurno da imamo izazova s kojima se susrećemo u samom sistemu. Recimo, restorani bi rado dali hranu koja im preostane na kraju dana, ali se to radi o kasnim satima, iza ponoći, pa je onda izazov u to vrijeme dostavljati hranu. Pored toga, sva druga iskustva su pozitivna i veoma emotivna", rekla je Omanović.
Koje grupe čine najveći broj korisnika "Tanjira više"?
"Vrijeme realizacije 'Tanjira više' se poklopilo s vremenom povećanog broja migranata u Sarajevu, tako da su nam oni na početku bili u fokusu, naročito sigurna kuća, u kojoj je smješteno oko 100 migranata, od kojih je oko 50 djece", objašnjava sagovornica Al Jazeere.
'Samo krenite, imate našu podršku'
"Potom smo proširili spisak i na sigurnu kuću gdje su smještene žene i djeca žrtve nasilja u porodici, zatim dvije stambene jedinice u kojima su smještene osobe s intelektualnim poteškoćama. Uz pomoć prijateljica koje realiziraju humanitarne akcije 'Naše humanitarne korpe', dobili smo spiskove porodica u potrebi, gdje su uglavnom samohrane majke s više djece ili porodice u kojima je jedna ili više osoba oboljela od karcinoma. Spisak se iz dana u dan povećava."
S ovim problemima, zbog teške materijalne i zdravstvene situacije, suočavaju se mnogi građani širom Bosne i Hercegovine. Da li će se projekat "Tanjir više" širiti i u druge dijelove ove države?
"Iako je priča krenula u Sarajevu, model je takav da se lako može primijeniti u bilo kojem gradu i bilo kojoj državi. Nama bi baš bilo drago da to ljudi prepoznaju i da ideju primjene u svojoj zajednici. Mi ovom prilikom pozivamo sve koji bi bili zainteresirani da 'Tanjir više' pokrenu u svom gradu ili državi. Mi ih podržavamo i radu ustupamo kako vizuale, tako i čitav sistem rada", kaže Omanović.
