"Na hiljade Bosanaca, od kojih su mnogi nosili maske, su u subotu protestvovali protiv mise za hrvatske vojnike, saveznike nacista koje su ubile partizanske snage krajem Drugog svjetskog rata,” započinje članak agencije Associated Press koji je prenio, među ostalima, Times of Israel.
"Njihov protest je bio jedan od najvećih vjerski i etnički mješanih antifašističkih skupova u Bosni u više od dvije decenije", navodi se.
“Za hrvatske nacionaliste, godišnja misa simboliziran njihovu patnju pod komunizmom u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, Hrvatska je posljednjih godina sve više na udaru kritika zbog historijskog revizionizma,” Dodaje AP.
Katolički portal ‘Catholic Herald’ navodi da je “Bleiburg komemoracija postala veliko okupljanje evropskih neonacista i stvorila tenzije među biskupima Austrije i Hrvatske.”
“Uprkos pozivima većine političkih stranaka, predstavnika jevreja i antifašističkih grupa da se misa ne održi, nadbiskup u Sarajevu, Vinko Puljić, stao je u odbranu mise, rekavši da moliti za duše mrtvih ne znači i odobrenje za njihove postupke,” navodi Catholic Herald.
Također citira kritike upućene povodom mise od strane Simon Wiesenthal Centra, te izjavu Borisa Kožemjakina da “nema mjesta za fašizam” u Sarajevu.
U članku objavljenom na stranici ‘Emerging Europe’ objašnjeno je da su misu organizirale “bosanska i hrvatska Katolička crkva pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora, koji je ponovno pokrenuo svoje sponzorstvo komemoracije 2016. godine, nakon što ga je povukao četiri godine ranije zbog straha od rehabilitacije fašističkog ustaškog pokreta Hrvatske.”
“No, Sarajevo je bilo čudan i kontroverzan izbor. Taj grad je bio mjesto nasilja i smrti mnogo Srba, Jevreja i Roma tokom Drugog svjetskog rata kada je Hrvatskom i dijelovima Bosne i Hercegovine vladala Nezavisna država Hrvatska u savezništvu sa silama Osovine. Režim je ubio i oko 100.000 ljudi u samom logoru Jasenovac u Hrvatskoj.” navodi se.
Pod naslovom “Prosvjednici osuđuju misu za hrvatske colaboracioniste nacista iz Drugog svjetskog rata” BBC je objavio galeriju slika sa protesta da naveo da je bio dobro osiguran i prošao bez incidenta.
Prvi put u Evropi poslije 1945. je jedna zemlja, koja predsjedava Evropskom unijom, organizovala događaj koji "činjenički znači naklonost dobu nacizma", piše francuski list Le Mond i navodi da je "Zagreb, koji predsjedava EU, organizovao održavanje počasti vojnicima pronacističkog hrvatskog ustaškog režima" u glavnom gradu Hrvatske i u Sarajevu.
Pariski dnevnik podvlači da je "Hrvatska, koja tokom šest mjeseci predsedava Evropskom unijom, odala počast 16. maja u Zagrebu i Sarajevu, sjećanju na vojnike hrvatske pronacističke ustaške države, koje su likvidirali pripadnici jugoslovenskog pokreta otpora 1945".
"To 'obilježavanje Blajburga' se obično održava u istoimenom selu u Koruškoj, u Austriji, gdje su poražene ustaše zarobljene i likvidirane od strane komunističkih partizana na kraju Drugog svetskog rata", dodaje Le Mond.
I napominje da je, u početku "ta prikrivena manifestacija, otkako je Hrvatska postala nezavisna 1991, postala mjesto okupljanja hrvatskih i evropskih neonacista".
A budući da su austrijske vlasti ove godine zabranile to okupljanje, piše Le Mond, "hrvatski parlament je odlučio da obilježavanje organizuje na jednom groblju u Zagrebu i, uz podršku Katoličke crkve i Hrvatske demokratske zajednice u Bosni, takođe, u katedrali u Sarajevu".
"Mada je takav pomen uobičajen u Hrvatskoj u posljednjih trideset godina, saopštenje da će misu održati i nadbiskup Sarajeva, kardinal Vinko Puljić, duboko je potreslo građane glavnog grada Bosne i Hercegovine", piše pariski dnevnik.
I, kako ističe, "zbog toga su već više nedjelja antifašističke organizacije i predstavnici jevrejske, srpske i romske zajednice, čiji su pripadnici bili najveće žrtve nacističkog terora između 1941. i 1945, izražavali osudu tog događaja, čemu su se pridružile i muslimanske bošnjačke stranke".
Le Mond javlja da je više hiljada demonstranata protestovalo u času kad je dvadesetak katoličkih sveštenika održavalo pomen u sarajevskoj katedrali, "a protestna povorka je krenula iz četvrti Marijin Dvor, mjesta posljednjeg ustaškog zločina, javnog vješanja 55 antifašista u martu 1945, a okončana je pred Vječnom vatrom, spomenikom oslobođenja Sarajeva 6. aprila 1945".
"Sarajlije su uzvikivale 'Smrt fašizmu, sloboda narodu', što je geslo Jugoslavije", navodi francuski dnevnik.
