Prema saznanjima Saveza samostalnih sindikata BiH, a kroz saradnju s granskim sindikatima, najugroženiji su radnici u realnom sektoru.
"Naročito je to izraženo u metalnoj industriji, šumarskoj, građevinskoj te hemijskoj industriji, kao i rudarstvu. Svjedoci smo nekoliko smrtnih slučajeva u ovim sektorima. Razlog tome su neadekvatna zaštita na radu i nedovoljno sigurni uslovi za obavljanje poslova na ovim pozicijama. Problem je u Zakonu o zaštiti na radu koji datira iz 1990. godine. Savez samostalnih sindikata BiH je s Udruženjem poslodavaca ispregovarao novi zakon o zaštiti na radu i on se već duže vrijeme nalazi u Parlamentu BiH, ali nikako da dođe do usvajanja. Razlog neusvajanja je nezainteresovanost zastupnika u Parlamentu za ovu problematiku, ali i poslodavci nisu baš najsretniji, jer smatraju da će usvajanjem tog zakona doći do povećanja ulaganja u zaštitu o radu, što oni tretiraju kao trošak, a ne kao investiciju", govori nam Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BiH.
Bez novog zakona sve teže
On dodaje kako je radnicima iz godine u godinu sve teže te smatra kako će ostati tako dok se ne usvoji novi zakon.
"Inspekcijama se moraju na neki način odvezati ruke, jer one sada ne mogu provoditi zakon i kaznene odredbe. Kada izdaju neko rješenje poslodavcu, inspekcije ne mogu otkloniti određene nepravilnosti, jer ne može inspekcija kažnjavati zato što neko nije otklonio nepravilnost, već zato što nije proveo rješenje. Sankcije su, pri tome, vrlo male, tako da ne možemo očekivati značajniji napredak bez zakonske osnove", ističe Kečo.
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo pojašnjavaju nam kako je problem što su novčane kazne predviđene Zakonom o zaštiti na radu od prije 28 godina izražene u dinarima.
"Prilikom preračunavanja u KM dobije se kako je najveća kazna 50 KM, što nije primjenjljivo. Stoga, kada inspektori utvrde propuste, poduzimaju upravne mjere izdavanjem rješenja o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti, a u slučajevima kada je neposredno ugroženo zdravlje ili život radnika, inspektor može zabraniti rad na određenim poslovima. Ukoliko poslodavac u ostavljenom roku ne otkloni konstatovane nedostatke, inspektor tada izdaje prekršajni nalog zbog neizvršenja rješenja. Novčane kazne za neizvršenje rješenja su propisane Zakonom o inspekcijama KS i iznose za pravne osobe 3.000 KM, odgovorne osobe 1.000 KM i za fizičke osobe, to jest poslodavca 1.000 KM", ističu iz sarajevske inspekcije.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS također potencira činjenicu da je neophodno donijeti novi zakon kojim bi se regulisala oblast zaštite na radu, pogotovo ako se uzmu u obzir i statistički podaci Inspektorata rada, zaštite na radu i socijalne zaštite, prema kojima su, u toku 2017. godine, inspektori rada izvršili ukupno 1.494 inspekcijska nadzora, od čega 1.292 redovna, 161 usmjereni inspekcijski nadzor te 41 kontrolni inspekcijski nadzor, po kom osnovu je izdato i 36 rješenja o naređenju i devet prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 17.000 KM.
Sve veći broj nesreća
Radnik jedne firme poginuo je prije nekoliko dana na gradilištu u Banjoj Luci nakon pada sa skele građevinskog objekta. Ovakve tragične nesreće dešavale su se u više navrata i prošle godine u našoj zemlji.
Podsjećamo, sredinom 2018. godine za dva dana je poginulo pet radnika u nesrećama na radu, dok je deset osoba povrijeđeno, među kojima je gotovo pola medicinskih tehničara koji su pomagali unesrećenima.
Krajem prošle godine teške nesreće na gradilištu desile su se i na području Srednjobosanskog kantona kada su u razmaku od samo deset minuta poginula trojica radnika.
Prošle godine je mnogo više radnika u BiH poginulo obavljajući svoje poslove, nego što je to bio slučaj u 2017. godini. U FBiH je poginulo 15 radnika, a u Republici Srpkoj 13 radnika. Najviše je stradalih u građevinarstvu.
