Sve više gradova u BiH nema pedijatra

Osnovni razlog nedostatka pedijatara jeste neadekvatno planiranje u zdravstvu i preusmjeravanje djece na porodičnog doktora, upozoravaju iz Udruženja.

Iako se na prvi pogled čini da ih nije malo, jedan od najvećih problema u cijeloj državi bi ipak mogao predstavljati nedostatak pedijatara. U Federaciji BiH ih je tokom 2016. bilo oko 250, a u RS-u 129, što je po prirodi posla nedovoljno za cijelu zemlju. Više od 15 pedijatara u RS-u imaju samo dva regionalna centra, i to Banja Luka i Doboj. Kada je riječ o FBiH, Zapadnohercegovački kanton u 2016. nije imao u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nijednog zaposlenog pedijatra, dok su u Posavskom radila dva, a u BPK-u Goražde tri, piše Oslobođenje.

Vidljive posljedice

“Posljedice su već vidljive po pacijente, a najbolji primjer je Sarajevski kanton, gdje je u primarnoj zaštiti po statistici bilo i najviše pedijatara - 38, ali nedovoljno da se pruži adekvatna zdravstvena zaštita. U FBiH sa 20. februarom bila su 224 pedijatra i nekoliko ih je položilo specijalistički ispit do danas, pa je to 230 pedijatara, znači 20 manje u odnosu na 2016. godinu”, kaže prof. dr. Fahrija Skokić, predsjednica Udruženja pedijatara BiH.

Osnovni razlog nedostatka ljekara pedijatara jeste neadekvatno planiranje u zdravstvu i premještanje djece u ordinacije porodične medicine. Dugo radeći na katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta u Tuzli, dr. Skokić je uvidjela da studenti vole i žele specijalizirati pedijatriju.

Na loše planiranje u zdravstvu BiH upozorava i bivši ministar zdravstva i socijalne zaštite RS-a dr. Slobodan Stanić.

“Ljekari većim dijelom sami biraju specijalizaciju, a ne prema potrebama sistema. Sistem je taj koji bi trebao isplanirati potrebe, čak da zna kada je odlazak pojedinih ljekara u penziju. To je vrlo složen proces”, kaže dr. Stanić.

I u RS-u i u FBiH nije u potpunosti zaživio koncept porodične medicine, tako da se opet liječenje djece vratilo na pedijatre. “Govorilo se da će porodični ljekari preuzeti 90 posto posla, što nije zaživjelo, jer naši ljudi još vuku korijene iz bivšeg sistema koji je takav bio da je imao i školsku medicinu, što također spada u dio pedijatrije”, naglašava dr. Stanić.

Podsjeća da je prije mnogo godina u BiH rađena projekcija planiranja u zdravstvu, gdje su bila uključena oba ministarstva.

“Tada nam je poznati svjetski stručnjak za planiranje kadrova u zdravstvu kazao da ćemo u BiH imati 2019. i sve do 2023. veoma izražen problem nedostatka ljekara, zbog smjene generacija, odlazaka u penziju i bolovanja. To se znalo još prije sedam-osam godina”, priča dr. Stanić.

Zahtjevna oblast

Predsjednica Udruženja pedijatara RS-a prof. dr. Jelica Predojević-Samardžić ističe da u Srpskoj ima oko 200 pedijatara, od čega se na specijalizaciji nalazi oko 30 ljekara.

“Zbog manjeg broja pedijatara na terenu, Ministarstvo zdravlja u Republici Srpskoj je odobrilo veći broj specijalizacija iz pedijatrije nego prethodnih godina. Pedijatrija je veoma teška specijalizacija, koja pokriva niz subspecijalističkih oblasti, od neurologije i kardiologije do imunologije i onkologije, sve veći broj hroničnih i teških bolesti pa nekad i neizlječivih, što čini ovu oblast jako teškom i zahtjevnom za rad”, naglašava dr. Predojević-Samardžić.

MERIMA BABIĆ