Sve češće inicijative za vraćanje osmogodišnjeg osnovnog obrazovanja u FBiH

Od provođenja nastavnog procesa u tri ciklusa tokom devet godina, preko prilagođavanja nastave afinitetima djece, sve je izglednije da se dobila samo jedna godina školovanja više.

Proces uvođenja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u FBiH je počeo školske 2004/05. godine, kada je uvedeno u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Bosanskopodrinjskom i Kantonu Sarajevo. Od 2009. godine devetogodišnje obrazovanje proširilo se i na ostale kantone u većem bh. entitetu.

Danas, 15 godina nakon uvođenja devetogodišnjeg obrazovanja, ova velika obrazovna reforma nije urodila plodom i sve su izraženiji problemi. Kada je riječ o Sarajevu, predsjednik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja KS Saudin Sivro govori kako se nadležna ministarstva trebaju pozabaviti ovim pitanjem. 

"Prelazak s osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje odvio se preko noći. Obećavane su tri trijade obrazovanja u osnovnoj školi, rasterećenje, izbori učenika prema afinitetu, a rijetko je šta od toga implementirano. Iako smo se na početku obradovali ovom sistemu koji u sličnom obliku dobro funkcionira u evropskim državama, on je kod nas primijenjen nakaradno i sve je očitije da se na našoj djeci provode eksperimenti, a ne neke isprobane obrazovne metode", istakao je Saudin Sivro.

On dodaje kako je Sindikat osnovnog odgoja i obrazovanja KS zauzeo stav da treba vratiti osmogodišnje obrazovanje i naglašava kako su djeca devetogodišnjim osnovnim obrazovanjem samo dobila jednu godinu školovanja više, bez posebnih prednosti.

"U roku od tri do šest mjeseci moguće je napraviti kvalitativnu i kvantativnu analizu onoga što je dobro i loše kada je riječ o devetogodišnjem obrazovanju. Mi smo sigurni da će ta analiza pokazati nezadovoljstvo, kako djece tako i roditelja. Djeca su dobila nove predmete, nove sadržaje, a nije reduciran nastavni plan i program, nema priče o trijadama, djeca ne mogu birati predmete prema afinitetima i sl. Damir Marjanović je zagovornik kurikularne reforme. Međutim, kurikularna reforma u ovom obliku sigurno neće zaživjeti, jer će ona krenuti ispočetka. Kada je konkretno riječ o Sarajevu, ministrica Zineta Bogunić je smijenila ljude u ekspertnoj grupi koja je radila dvije godine, tako da od toga nema ništa", dodao je Sivro.

S druge strane, zastupnik u Skupštini KS iz reda Naše Stranke i bivši ministar obrazovanja KS Damir Marjanović također se slaže da početna ideja devetogodišnjeg obrazovanja nije ispunila svoju misiju, ali ističe kako nije kasno da se stvari poprave.

"Povratak 'na staro' nikad nije dobra opcija. Također, brzoplete intervencije i puko skraćivanje školovanja za godinu samo da bi se skratilo i reklo da se nešto uradilo, također nije opcija. Danas nam je više nego ikada potrebna detaljna i stručna analiza dostignutog, propusta, ali i potencijalnih dobrih stvari koje je taj sistem donio sa sobom. Upravo se to najavljuje iz kantonalnog ministarstva i mislim da je to pravi potez. Tek nakon toga treba odlučiti da li model osnovnog obrazovanja od devet godina treba ostati kao takav ili je potrebno taj proces skratiti i modernizirati. Moramo biti svjesni da je svaka iskrena i stvarna reforma, posebno u sistemu obrazovanja, dug i kompleksan proces, i nikako ne smije biti olako shvaćen i brzopleto realiziran. Nadam se da smo barem to naučili iz grešaka koje su nas dovele tu gdje jesmo", istakao je Damir Marjanović.

Također, Marjanović dodaje da ukoliko ipak dođe do zaključka da je vrijeme za skraćivanje primarnog ciklusa obrazovanja, taj proces mora biti tako realiziran da generacije koje su već završile obrazovanje po postojećem sistemu ne smiju ispaštati.