- Potreba za humanitarnom pomoći zabilježit će rast usljed ratova, nasilja, klimatskih šokova i ekonomskih teškoća - izjavila je pomoćnica generalnog sekretara UN-a za humanitarnu pomoć Ursula Miler (Ursula Mueller).
Oko 168 miliona ljudi bit će upućeno na pomoć - za četvrtinu više nego što je bilo očekivano u prethodnoj godini. Da bi se pomoglo najugroženijima u 55 zemalja, bit će potrebno oko 29 milijardi dolara, pokazuju proračuni Organizacije UN-a za humanitarnu pomoć - OCHA.
U fokusu izvještaja "Globalni humanitarni pregled 2020" nalaze se regioni poznati po nemirima - Sahel (granična zona u Africi između Sahare na sjeveru i plodnije regije Sudan na jugu), Demokratska Republika Kongo, kao i ratna područja u Jemenu, Siriji i Južnom Sudanu.
Izvještaj najavljuje pogoršanje situacije na devet od 22 krizna područja. Očekuje se da će potrebe za pomoći porasti u Venecueli, Sudanu i Burkini Faso.
U ekstremno teškim situacijama u pravilu se stječe nekoliko faktora istovremeno, u većini slučajeva najmanje dva: rat i poplave u Južnom Sudanu, rat i zaraze u Jemenu, odnosno ekonomska kriza i suša u Zimbabveu.
Četiri trenda koji doprinose zaoštravanju krize širom svijeta
1. Klimatske promjene širom svijeta pogoršavaju već postojeće krize zbog ektremnih meteoroloških prilika;
2. Usljed nepoštovanja međunarodnog prava u oružanim sukobima rekordno veliki broj djece biva protjeran, ubijen ili ostaju invalidi. Ujedinjene nacije govore o "izgubljenoj generaciji";
3. U ratovima širom svijeta, njih 41, ekstremno nasilje i korištenje teškog naoružanja uzrokovalo je ogroman broj žrtava. Devedeset posto ljudi ubijenih u ratovima su civili;
4. Humanitarni radnici sve češće su mete napada: u prva tri kvartala 2019. zabilježen je 791 napad na humanitarce, od kojih je 171 osoba umrla.
Kada tržište i privreda kolabiraju, bilo zbog rata, bilo zbog loše politike, kada nema reda, niti neophodne infrastrukture, ljudi gube pristup namirnicama i lijekovima. Kada u Jemenu, u Siriji ili Etiopiji nema čiste vode, a stotine hiljada ljudi živi u logorima, onda ne čudi epidemija kolere.
UN predviđaju da će ebola biti raširena na istoku Demokratske Republike Kongo i 2020. godine, djelimično zbog nesigurnosti u regionu. Zbog ponovnog napada na uporište UN, SZO je opet morala povući humanitarne radnike iz tog regiona.
Poplave i porast temperatura širom sveta 2019. doprinijeli su širenju malarije, a denga groznica, koju takođe prenose komarci, u međuvremenu prijeti 3,9 milijardi ljudi u stotinu zemalja. Jemen se nedavno suočio sa velikom epidemijom denga groznice, sa više od 3.500 oboljelih.
