U kolektivnim centrima još uvijek živi 8.500 ljudi jer nisu u mogućnosti da sebi priušte stan ili kuću. Nažalost, socijalne stambene jedinice koje su građene u BiH većinom su izdvojene od drugih naselja ili su građene u posebnim kompleksima pa je ova kategorija stanovništva izdvojena.
Ova praksa odavno je promijenjena u zemljama Evropske unije gdje ovakve stambene jedinice imaju miks stanova namijenjenih za socijalne kategorije, ali i srednju i visoku klasu stanovništva. Cilj je da socijalne kategorije ne budu izolirane, već da budu ravnopravni članovi društva i da se ne osjećaju manje vrijednima.
Ono što još karakteristiše neka od ovih naselja u BiH je nedovoljna briga vlasnika o njima, ali i neodgovornost stanara pa su ona često zapuštena.
Vlasnici gradovi, kantoni i općine
Najviše socijalnih stanova ima Zenica 242, a u planu je izgradnja dva stambena objekta s ukupno 129 stanova.
"Stambene objekte gradimo u okviru realizacije projekta 'Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja' čiji korisnici će također biti socijalne kategorije", kazala nam je Alma Ščetić iz kabineta gradonačelnika Grada Zenica.
Jedna od posljednjih zgrada izgrađena je krajem prošle godine u zeničkom naselju Radakovo gdje su smještene 62 raseljene porodice.
Kada je riječ o Sarajevu, Grad u svom vlasništvu nema stanova za socijalne kategorije, već su tu obavezu preuzeli Kanton i općine. Socijalne zgrade nalaze se na Otesu i u njima žive 164 porodice. U naselju Gorica nalaze se kuće sa stanovima za romske porodice, dok općine imaju u svom vlasništvu stanove koje dodjeljuju socijalnim kategorijama po povoljnim uvjetima, a u nekim slučajevima uzimaju stanove u najam i daju ovim porodicama.
U Tuzli je prvo useljenje po principu socijalnog stanovanja realizovano krajem 2015. godine u naselju Ši Selo kada su uručeni ključevi za 16 stambenih jedinica. U njima su smješteni stalni korisnici socijalne pomoći, osobe s invaliditetom, žrtve nasilja u porodici, mladi koji su izašli iz Doma za djecu bez roditeljskog staranja i porodice čije su kuće uništene u prirodnoj nesreći prošle godine. U ovom naselju izgrađeno je još 20 stanova za raseljene osobe koje su živjele kao podstanari, a koje su se uselile krajem 2017. godine.
Šest mladih romskih porodica smješteno je prije nekoliko godina u tuzlanskoj mjesnoj zajednici Kiseljak.
"Cilj projekta bio je podrška implementaciji Romskih akcionih planova u BiH uz doprinos poboljšanju životnih uslova i socio-ekonomskog uključenja marginalizirane romske populacije s aktivnim uključenjem i učešćem lokalnih vlasti", kazali nam je Admira Atić-Tupković iz Grada Tuzle.
Trenutno se gradi zgrada u Solini koja će imati 34 stana za raseljene osobe.
"Izuzetno vrijedan projekt CEB II (izgradnja 150 stanova) na lokaciji Miladije i Solina je projekt po kojem su stanovi planirani za osobe koje žive u Kolektivnom naselju Mihatovići. Radi se o raseljenim osobama i domicilnim stanovnicima - osobama u stanju socijalne potrebe. Useljenje za oba ova projekta je planirano u 2019. godini. Benefiti u ovimmjesnim zajednicama su ambulanta u Miladijama i obdanište u Solini", istakla je Atić-Tupković.
Neuvjetno naselje Bafo
U Mostaru 152 porodice žive u socijalnim stanovima. Naselje Bafo smješteno je na sjevernom ulazu u Mostar i u njemu ima 100 stambenih jedinica. Riječ je o montažnim kućama koje su trebale biti privremeni smještaj za ove porodice, ali zbog nebrige vlasti ovo je postao njihov trajni smještaj koji je skoro potpuno neuvjetan.
U naselju Bišće Polje uz obalu Neretve nalazi se romsko naselje u kojem ima 30 stambenih jedinica, a u okviru CRS-ovog projekta zbrinuta je 21 porodica koja plaća minimalnu kiriju.
"Trenutno radimo na projektu izgranje 72 stana za socijalno ugrožene stanovnike - izgradnji tri zgrade u Bafo naselju i u Rodoču, a gradnja bi trebalo da počne tokom godine", rekao je Elvedin Gadara iz Grada Mostara.
Stanovi kojima raspolaže Grad Bihać privremeno se koriste kao alternativni i nužni smještaj i dodijeljeni su osobama kojima je utvrđen status raseljene osobe te osobama u stanju socijalne potrebe. Takvih stanova je blizu 50.
"U sklopu projekta 'Zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja pružanjem javnih stambenih rješenja' – projekt CEB II, čiji je implementator Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, na području Grada Bihaća planira se izgradnja 38 stambenih jedinica za raseljene i socijalno ugrožene osobe", kazao nam je savjetnik gradonačlenika Bihaća Edin Moranjkić.
U RS-u tek u fazi razvoja
Na području Republike Srpske najslabije je uređen sistem u Banjoj Luci u kojoj imaju tri stana namijenjena za socijalno zbrinjavanje građana, a u okviru Regionalnog stambenog programa do polovine 2019. godine bit će izgrađeno još 48 stanova u Kuljanima.
Prijedor raspolaže sa 55 stanova, od kojih se 50 nalazi u naselju Pećani. U planu je izgradnja još 52 socijalna stana u naselju Raškovac.
U Bijeljini se gradi 30 stambenih jedinica u kojima će kirija biti od 17,54 KM do 22,5 KM, ovisno o veličini stana. Zgrada se nalazi u naselju Amajlije.
Trebinje je prošle godine počelo izgradnju 48 stanova, a kraj ovih radova označio bi ujedno i zatvaranje kolektivnog centra u Lastvi kod Trebinja.
U Sokocu, opština Istočno Sarajevo, izgrađena su 64 socijalna stana.
Izgradnjom socijalnih stanova i obnovom porušenih kuća planirano je zatvaranje 121 kolektivnog centra do 2020. godine, kako prenosi klix.ba.
