Vlast u Tuzlanskom kantonu odbila je zahtjeve nekoliko privatnih visokoškolskih ustanova u vezi s povećanjem broja studenata u novoj akademskoj godini. To je izazvalo nezadovoljstvo kod predstavnika privatnih fakulteta, a svoju odluku vlast opravdava smanjenjem broja svršenih srednjoškolaca.
Visoka škola za savremeno poslovanje, informacione tehnologije i tržišne komunikacije IPIA Tuzla, Visoka škole računarstva i informatike eMPIRICOM, Visoka škole za finansije i računovodstvo FINra Tuzla te Univerzitet u Travniku i Evropski univerzitet Kallos Tuzla ranije su Ministarstvu obrazovanja Tuzlanskog kantona podnijeli zahtjeve za povećanje broja studenata u nadolazećoj akademskoj godini.
Međutim, od Kantonalne vlade su naišli na odbijenicu, zbog čega je zatraženo da resornom ministarstvu dostave nove prijedloge broja studenata, zasnovane na nivou prošlogodišnjih.
Kantonalni ministar obrazovanja Ahmed Omerović u razgovoru za Klix.ba odbijenicu opravdava činjenicom da je sve manje svršenih učenika srednjih škola.
"Mi nemamo nikakvo racionalno pojašnjenje za povećanje kvota bilo kojem univerzitetu ili visokoškolskoj ustanovi, uključujući i javnu ustanovu Univerzitet u Tuzli, zbog smanjenja broja učenika koji završavaju srednje škole u Tuzlanskom kantonu. Zbog toga su sve visokoškolske ustanove morale kreirati upisni plan na nivou prošle godine", kaže Omerović za Klix.ba.
Inače, oblast obrazovanja u Tuzlanskom kantonu u kontekstu rada privatnih visokoškolskih ustanova bila je prilično neuređena u proteklim godinama, a djelovanje fakulteta bez akreditacija i neophodnih licenci u ovom dijelu naše zemlje predstavljalo je svakodnevnu pojavu.
Nerijetko su takve ustanove bile i na meti istražitelja, sporne diplome pojedinih funkcionera predmet su policijskih provjera, a na ledini su se našli i studenti koji čekaju na dokaz o završenom dodiplomskom studiju.
Međutim, stvari su se počele mijenjati u prošloj godini, kada su usvojene izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju TK, koji je donio nekoliko krucijalnih izmjena.
Najveći fokus je stavljen upravo na rad privatnih univerziteta, koji su po pravilima u istoj ravni kao i Univerzitet u Tuzli, što se prvenstveno odnosi na poštivanje svih standardnih normativa, zakonskih propisa i zaštite prava studenata.
Ko ima licencu može upisati studente
Upravo na osnovu ovog zakona, Kantonalna vlada temeljila je svoj zaključak koji je upućen visokoškolskim ustanovama u TK, u vezi s upisivanjem studenata u novoj akademskoj godini.
"Mi smo njima poslali zaključak, njihovi senati su revidirali planove upisa te smo ih na sjednici Vlade Tuzlanskog kantona i usvojili. Ovo se odnosilo na sve visokoškolske ustanove i generalno mi vodimo egalitaranu politiku u kontekstu donošenja odluka. Također, kroz zaključke je naglašeno i to da visokoškolske ustanove zahtjeve za upis studenata mogli poslati samo za licencirane studijske programe, što je i učinjeno", naglašava Omerović.
S druge strane, zanimljivo je da čelnici privatnih visokoškolskih ustanova ne žele javno govoriti o odbijenici koju su dobili vezano za povećanje broja studenata koje će upisati u novoj akademskoj godini.
Ali, u neformalnim razgovorima su nam kazali da su sada na gubitku visokoškolske ustanove, ali i studenti koje ne budu mogli primiti zbog ograničenog broja onih koji mogu pohađati određeni studijski program.
Kao i na privatnim univerzitetima, tako će i na Univerzitetu u Tuzli ove godine biti upisana 43 studenata manje nego što je to bio slučaj lani. Shodno tome, ovoj javnoj visokoškolskoj ustanovi je odobren upis 2.177 studenata, od čega će se njih 1.150 finansirati iz kantonalnog budžeta, 937 će biti u statusu samofinansirajućih, dok će 90 biti vanrednih.
"Posljednjom odlukom koju smo donijeli za upis studenata, egalitarno smo postupali te nismo imali u vidu eventualno očuvanje stabilnosti Univerziteta u Tuzli kanalisanjem studenata prema njima. Da budemo jasni, student koji nešto ne može upisati u Tuzli, uradit će u Sarajevu ili nekom drugom univerzitetskom gradu. O stabilnosti tuzlanskog univerziteta vodimo računa samo u kontekstu finansiranja jer ona novac dobija iz kantonalnog budžeta, pored svojih vlastitih sredstava s kojima raspolaže", pojašnjava kantonalni ministar obrazovanja.
Šta je sa potrebama tržišta rada?
Kada je riječ o praćenju potreba tržišta rada, prema riječima našeg sagovornika, za razliku od upisa u srednje škole, na fakultetima je situacija nešto kompleksnija zbog autonomije koju posjeduju univerziteti. Zbog toga se, kako on navodi, u cijeli proces moraju uključiti sve relevantne institucije, kako se ne bi postavljalo pitanje šta će biti sa studentima koji završe određeni fakultet.
"U kontekstu upisa učenika u srednju školu, cijeli proces prati Kantonalna privredna komora i Zavod za zapošljavanje TK, koji daju svoje sugestije, ali kod upisa na fakultete mi moramo voditi računa i o autonomiji koju univerziteti imaju, s obzirom na to koje studijske programe žele ponuditi studentima. Računa se svakako treba voditi i o potrebama tržišta rada, ali u cijeli proces mora biti uključeno više institucija na osnovu čijih relevantnih pokazatelja i društvene opravdanosti mi javnosti možemo pravdati odluke koje donesemo", naglašava Omerović.
Na kraju vrijedi kazati da je Kantonalna vlada na posljednjoj sjednici donijela zaključak kojim zadužuje Mnistarstvo obrazovanja i nauke TK da početkom akademske 2022/2023. godine uputi zahtjev Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove za pojačan nadzor u svim visokoškolskim ustanovama na području kantona, s apsekta usklađenosti rada sa pozitivnim pravnim propisima. Također je resorno ministarstvo zaduženo da izvrši nadzor početkom akademske 2022/2023. godine u svim visokoškolskim ustanovama na području TK.
