Vučić: Erdogan mi je obećao da će Srbija dobiti Bayraktare preko reda

Dugo vremena dobar dio Bošnjaka vjeruje u ''Alijin amanet'', po kojem je Bosnu i Hercegovinu na čuvanje ostavio turskom predsjedniku Erdoganu. Od tog ''amaneta'' dosada je najviše hajra vidio Alijin sin Bakir. Hem što mu je politički šejh, hem što mu je bio kum na kćerkinom vjenčanju, Bakir u Erdoganu vidi onu vrstu zaštite koja je može zatrebati i kada stvari krenu po zlu. Turska je Bakiru back-up. Ali kada se razgrne taj emocionalni odnos između Turske i Bošnjaka, šta imamo u realnosti, odnosno gdje je tu država Bosna i Hercegovina? Nigdje. Naime, Turska puno više sarađuje i investira u Srbiju, nego u Bosnu i Hercegovinu. Nama šalju lijepe riječi, ali lovu šalju Vučiću. To je tako i ta činjenica je porazna. Svaki pravi Bosanac i Hercegovac osjeća se izdanim, a posebno nakon izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kojom je najavio nabavku borbenih bespilotnih letjelica "Bayraktar" od Turske. "Tražio sam u razgovoru od prije dva dana od predsjednika Turske Erdogana 'Bayraktare' i dobio obećanje da ćemo preko reda moći da ih kupimo i uvrstimo u oružje Vojske Srbije”, rekao je Vučić. Turska će, ako je vjerovati Vučiću, dobro naoružati Srbiju – eto dragi Bošnjaci šta je ostalo od ''Alijinog amaneta''. Bosni i Hercegovini, s druge strane, Turci nude umjetno gnojivo. A vrhunac naše diplomatije oličen je u Bakirovoj ministrici vanjskih poslova koja je uspjela iz Saudijske Arabije dobiti – hurme. 

Raguž: Čović je godišnjicu HVO-a u Mostaru zloupotrijebio u političke svrhe

Hrvatska ne odustaje od politike Franje Tuđmana i njegovih ratnih ciljeva. Doduše, ne sva Hrvatska, ali najgrlatiji na Tuđmanovom putu je aktuelni predsjednik Zoran Milanović. Njegova retorika prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima napose, opasna je poput pušenja u naftnom terminalu. Milanović, naravno, nije ozbiljan državnik i njegovi potezi su jeftino politikanstvo i ne razmišlja koliko nevolje donosi i ionako komplikovane odnose u Bosni i Hercegovini i regiji. Milanović nije prezao niti da dođe u Mostar na obilježavanje 30. godišnjice Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).  Ova godišnjica HVO-a u je još jedna zloupotreba u političke svrhe koju je za sebe režirao lider HDZ-a Dragan Čović. S druge strane, zašto službeni Zagreb i dalje negira presuda Međunarodnog suda u Haagu koji je u presudi tzv. Šestorci Herceg-Bosne nedvosmisleno tu paratvorevinu označio kao udruženi zločinački poduhvat, sa aktivnim učešćem oružanih snaga Hrvatske, a na čelu piramide tih zločina bili su Franjo Tuđman i ministar odbrane Hrvatske Gojko Šušak. Te presude za Hrvatsku, za Milanovića, a posebno za Dragana Čovića i njegov HDZ kao da ne postoje. Hrvati u Bosni i Hercegovini trebaju se okrenuti svojoj domovini, ka Sarajevu i graditi državu u kojoj će biti ponosni i prosperitetni. Ono što im nude Čović i Milanović jeste prošlost, koja je nažalost naslonjena na teške ratne zločine.

Generalni sekretar Vlade RS-a brani opasan zakon i plasira neistine: "BiH nema svoju imovinu"

Milorad Dodik, ruski pijun na Balkanu, spreman je uvijek za destrukciju. Ono što radi u Bosni i Hercegovini ima svoju dugu historiju, a posljednji potez na kojem instistira jest pokušaj oduzimanja državne imovine od države i prebacivanje njenog vlasništva na entitet. Državna imovina se i zove tako zato što joj je država titular, a, shodno tome, entitet može imati – enitetsku imovinu. Raspolagati državnom imovinom je druga stvar i tu entiteti imaju svoju ulogu. Željka Cvijanović je potpisala ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini RS-a čime su prekršili brojne presude Ustavnog suda BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt i dalje samo retorički prijeti, ali on mora povući odgovarajući potez a za to ima svu moć. Schmidt ne treba sankcionisati samo Željku Cvijanović, nego i Sinišu Karana, generalnog sekretara Vlade RS-a, kao i sve političare koji aktivno rade na uništavanju države Bosne i Hercegovine. To mu je obaveza iz Dejtonskog sporazuma. Tako su radili i njegovi prethodnici. Vrijeme je i da on pokaže da nije samo kameni spavač na Vrbanji.

 Da li je Muamer Zukorlić otrovan? Porodica dobila nalaze iz inostranstva

Danas je kao bomba odjeknula vijest da postoji mogućnost da je Muamer Zukorlić otrovan. Ovo je na press konferenciji potvrdio njegov sin i predsjednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić. Tako je Usame iznio podatak da su laboratorije iz inostranstva dostavile nalaze nakon smrti Muamera Zukorlića, koji kažu da nije preminuo prirodnom smrću i da postoji mogućnost da je otrovan teškim metalima. "Poštovana javnosti, prošlo je pet mjeseci i četiri dana od smrti Muamera Zukorlića. Mene je smrt zadesila i Turskoj gdje sam pohađao školu... Moja porodica i ja se nismo pomirili sa činjenicom da je umro velikan našeg vremena, a da institucije nisu utvrdile zvanično uzrok smrti. U haosu koji nas je zadesio tog dana, malo je ljudi koji su ostali pri sebi. Oni koji su bili, još tog dana su uzeli uzorak. Trebao nam je duži period da pronađemo adekvatne laboratorije gdje smo poslali uzorke. Dobili smo rezultate. Prva laboratorija je saopštila da postoji velika vjerovatnoća je testirana osoba bila otrovana teškim metalima, a druga da smrt nije nastupila prirodno", kazao je Usame Zukorlić.

Francuzi danas biraju novog predsjednika. Može li Macron do drugog mandata?

Danas se u Francuskoj održava prvi krug predsjedničkih izbora. Takmiči se 12 kandidata. Ako niti jedan kandidat ne dobije 50 posto glasova u prvom krugu, što se pretpostavlja dva kandidata s najviše glasova takmičit će se u drugom krugu koji će se održati 24. aprila, a sve ankete i analize pokazuju da će tamo snage odmjeriti aktuelni predsjedniki Emmanuel Macron i kandidatkinja desnice Marine Le Pen. Tu su još i kandidatkinja Republikanske stranke desnog centra (LR) Valerie Pecresse, još jedan desničar poznat po svojim “rasističkim” stavovima Eric Zemmour, te ljevičar Jean-Luc Melenchon iz “Nepokorne Francuske”. Macron i Le Pen su u prednosti u anketama za prvi krug izbora. Prema anketama, Macron bi trebao dobiti 26 posto, Le Pen 22 posto, Melenchon 17 posto, Pecresse i Zemmour po devet posto. Važno je napomenuti da se moguća razlika u glasovima između Macrona i Le Pen postepeno smanjivala od sredine marta. U skladu s tim, razlika glasova, koja je sredinom marta iznosila 12, pala je na četiri posto. Prođu li ovo dvoje kandidata u drugi krug, predviđa se da će Macron dobiti 53 posto glasova, a njegov krajnje desni protivnik 47 posto. Prije sedam dana ovi procenti glasanja bili su 55 i 45 posto.

Hrvatski rukometaš Denis Tot preminuo u bolnici u Skoplju

Još je jedna vijest potresla regiju ove sedmice. Hrvatski rukometaš Denis Tot preminuo je u 27. godini u bolnici u Skoplju. Njegova smrt je obavijena velom tajne, a medijski su provobitno prenijeli informaciju da je Tot preminuo od posljedica povreda koje je zadobio u noći sa srijede na četvrtak. Također, izvijestili su da su se ljekari borili satima za njegov život, no on je na kraju preminuo. Za sada se još uvijek ne zna šta se tokom noći desilo jer iz Sjeverne Makedonije stižu oprečne informacije. Najprije se pojavila vijest da je on pretučen u jednom noćnom klubu a da je potom videosnimak tučnjave obrisan kako bi se prikrili tragovi, potom da su ljekari ustanovili da na njegovom tijelu nije bilo tragova nasilja, te da je moguće da je sam pao i udario glavom o rub ivičnjaka. Tot je rođen 1994. godine u Đakovu gdje je i počeo rukometnu karijeru, a prije Butela nosio je i dresove Bjelovara, Poreča, španskog Ademar Leona i austrijskog Brucka. Tužna vijest.