Nivo ove supstance u posljednjih godinu dana na domaćim farmama nije odstupao od dozvoljenog. Ali postavlja se pitanje, koliki je aflatoksin u mlijeku koje uvozimo, te ko to kontroliše?
Sa bh. farmi u laboratorije, pa na tržište. Proces kontrole sirovog mlijka, svakodnevnim uzimanjem uzoraka posao je koji jednu deceniju u Mlijekoproduktu, iz Kozarske Dubice, obavlja Davorka Kovačević.
"Od 2001. godine smo kao jednu od redovnih mjera kontrole uveli i analizu aflatoksina M1 u sirovom mlijeku, tako da na svim linijama pratimo uredno eventualno prisustvo aflatoksina u sirovom mlijeku. Tako da možemo garantovati za svoje proizvode", kaže Kovačević, direktorica Obezbeđenja kvaliteta u Mlijekoproduktu.
Mlijekoprodukt je jedna od vodećih kompanija na tržištu Bosne i Hercegovine. U sastavu su Imlek grupacije iz Srbije, zemlje koja ima pet puta veći dozvoljeni nivo otrovne, kancerogene supstance aflatoksina, u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
U dubičkoj mljekari tako tvrde da svakodnevno kontrolišu kvalitet, posebno nivo aflatoksina u sirovom mlijeku. No, šta je sa onim pasterizovanim?
Pasterizovano mlijeko iz Srbije radi prerade, te često ponovnog izvoza, uvozi dubička mljekara, te još 20 kompanija u BiH, pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezvanje. Svi ti uvoznici, od onih iz Čitluka, Rudog, Sarajeva, Tuzle, ili Bihaća, dužni su poštovati bh. normu od 0,05 mikrograma aflatoksina.
"Uvijek postoji mogućnost da neko zloupotrijebi stanje na tržištu i mogućnosti koje se pojavljuju. Postoji mogućnost uvoza takvog mlijeka, postoji mogućnost i da neko frizira te rezultate. Niko normalan to ne bi radi. Smatram da bi samo lud čovjek, uprava neke kompanije, mogla sebi dozvoliti da se bavi tim stvarima", tvrdi za N1 Adin Fakić, Milkos Sarajevo.
Trgovinska razmjena u mlijeku između BiH i Srbije 2018. godine teška je blizu 20 miliona evra.
Srbija, koja dozvoljava pet puta veći nivo aflatoksina, pri izvozu poštuje pravila Bosne i Hercegovine, te u ovu zemlju, makar papirološki, uvozi mlijeko sa minimalnim prisustvom ove tvari.
"Zemlja izvoznica, proizvođači koji izvoze, trebaju poštovati norme i propise zemlje u koju uvoze. Mi dvogodišnje najmanje obilazimo izvozne objekte i tamo se ti kriterijumi poštuju", ističe Indira Mulalić, šefica Odsjeka za veterinarsko javno zdravstvo FBiH.
U Inspektoratu Republike Srpske, ali i u Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine kažu da brige zbog aflatoksina iz Srbije ili drugih zemalja - nema.
"U poslijednje vrijeme Kancelarija za veterinarstvo BiH nije registrovala slučajeve prisustva aflatoksina u mlijeku iz uvoza", poručuju iz Kancelariji za veterinarstvo BiH.
Kada je u pitanju uvoz svaka pošiljka se provjerava dokumentacijski, odnosno kontroliše se veterinarsko-zdravstvena dokumentacija (certifikat), jer na tim dokumentima službeni veterinar zemlje izvoznica mora da potvrdi da je pošiljka koja se uvozi u BiH usklađena sa zahtjevima važeće legislative u BiH.
Nakon afere sa zaraženim kukuruzom, te mlijekom 2013. godine, Srbija je definisala da je 0,25 mikrogama po litru dozvoljeni gornji nivo aflatoksina. Bosna i Hercegovina, u skladu sa EU direktivama ima pet puta manji nivo, te u zemlju ne dopušta uvoz mlijeka sa većim prisustvom ovog mikrotoksina.
