Zato nam ne ostaje ništa drugo nego da napravimo taj malo neugodan korak ili da krenemo neugodnim putem da razlikujemo očekivanja od realnosti. Da razlikujemo tvrdnje od realnosti i da jednostavno krenemo tim putem dogovora, izjavio je u intervjuu za Večernji list BiH visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), govoreći o potezima koje bi mogao povući vezano za izbornu reformu u BiH.
Odgovarajući na pitanja o isteku šestosedmičnog roka kojeg je ostavio bh. političarima za postizanje dogovora, Šmit je kazao da taj rok ne treba uzimati striktno jer je to “čisto političko mjerilo” da se nešto mora uraditi.
- Optuživali su me da se bavim samo slučajem "Ljubić". Naravno da se i druge presude moraju provesti. Ali, mislim da se to mora napraviti zajedničkom snagom politički odgovornih osoba ovdje. Tamo gdje mi možemo pomoći, pomoći ćemo. Kada je u pitanju pritisak, u BiH pritisci dolaze sa svih strana, a ljudi, narodi kažu mi - gospodine Šmit, samo nastavite gdje ste počeli. Ja im kažem da ću tako i raditi te im zahvaljujem na povjerenju. Za mene se ne može reći da podliježem pritiscima i da popuštam. Ali, neću biti dio izborne kampanje. Ovdašnji političari odreda su zgriješili po tom pitanju. Pomalo sam razočaran što se reduciraju teme koje se nameću. Nisam još nikoga čuo, primjerice, da kaže - hajdemo mi u Federaciji BiH napraviti dogovor kako bi se stvari pokrenule. Za tih šest sedmica želim ih dovesti dotle upravo kako bih dobio odgovor na ovo pitanje. A ne da nakon jednog takvog sastanka bilo ko ode i kaže - ja sam pobijedio ili izgubio. Ovdje apsolutno nije riječ o tome - poručio je Šmit.
Prema njegovim riječima, važno je da Dejtonski sporazum ostane jer je to i dalje temelj za BiH. Upozorio je da nisu ispunjene sve odredbe Dejtonskog sporazuma, poput Aneksa VII.
- Ne smatram da nam je potreban Dejton II (Dayton). Prije mislim da nam iz naroda trebaju izmjene Ustava. Evropska unija niz je godina teško prihvaćala da BiH nije poput drugih zemalja. Naravno da se jako dobro sjećam onih pitanja kada su Hrvatska ili Slovenija primljene u EU. U Sloveniji se postavljalo pitanje o zaštiti manjina, ali ona nisu imala tu težinu kao što u BiH imaju pitanja koja se stalno otvaraju. Ova situacija, kakva je u BiH, za EU je jednostavno nepoznanica. Kada sam se nakon referenduma u BiH 1992. vratio kući i kada je došlo do blokade koju su tada organizirali Srbi, vodio sam razgovor s Otom fon Habsburgom (Ottom von). Tada smo razgovarali upravo o tome da ovdje u BiH nije riječ o većini i manjini, nego da u zemlji imamo tri zajednice, tri konstitutivna naroda i da je to pitanje koje je mnogo složenije nego kada imate manjinu i većinu ili zaštitu manjinskih skupina. Zbog toga nam neće pomoći nikakva konferencija, ni na Brijunima ili u Dejtonu. Mislim da moramo uz pomoć evropskog duha ovdje završiti posao. A to ne znači da ja neću koristiti svoje ovlasti. Dok mi dotle stignemo, sigurno ću ih koristiti, kazao je visoki predstavnik.
