Jedna od institucija koja ima najvredniji vozni park, gotovo tri miliona KM, je Predsjedništvo BiH. Revizorski izvještaj pokazuje da ova institucija posjeduje 40-ak automobila, a jedno službeno vozilo košta oko 200 hiljada KM.
“Revizori su našli niz primjedbi za održavanje službenih automobila gdje se iz godine u godinu izdvaja po 20 hiljada KM za servisiranje i održavanje samo jednog službenog vozila i ta količina novca koju mi izgubimo za nabavku i održavanje se ne mjeri u milionima nego nego u desetinama miliona KM svake godine”, kazao je Semir Mujkić, BIRN BiH.
Funkcioneri imaju pravo na službeni automobil, ali tokom radnog vremena, službenih putovanja i sl. Međutim, korištenje službenog voznog parka u privatne srhe i stranačke aktivnosti, u najmanju je ruku nedopustivo.
A osim predsjedničkog trojstva, pravo za 24-časovno bahaćenje službenim četvorotočkašima i poštedu ličnih dali su sebi i šefovi kabineta, generalni sekretar, načelnici, vozači, ali i sekretarice, koji ne moraju da vode evidenciju ni gdje su išli, niti koliko su kilometara prešli.
Službena vozila pod rotacijama “prst su u oko” građanima koji prekršioce svakodnevno fotografišu širom zemlje, ali i dalje. Pa tako prelaze državnu granicu, u društvu porodice i prijatelja, a osim posjeta moru i planinama službena vozila koriste i za prevoz drva za ogrjev, ali i za svatove.
“Posebno zabrinjava to što prilikom nabavke automobila sve institucije tokom raspisivanja tendera dobijaju na način da unaprijed određuju specifikacije kao i uslove za nadmetanje time ograničavajući konkurenciju i mi u konačnici pored mnogo ovlaštenih dobavljača u državi uvijek imamo po jednog ponuđača na tenderu”, kazao je Damjan Ožegović, Transparency International BiH.
Nemoguće je nabrojati sve primjere zloupotrebe službenih vozila, ali za posljednji u nizu javnost je saznala tokom incidenta na službeni automobil predsjednice Republike Srpske kod Mostara, dok je ona boravila u Novom Sadu. Građane je, međutim, posebno uznemirila fotografija iz prošle godine državne ministrice spoljnih poslova kada je iz jednog tržnog centra, iz kupovine, izašla pod službenom pratnjom. Najgore od svega je što odgovorni ne smatraju da moraju da polažu račune za trošenje novca građana. Načina da se ovakvoj negativnoj praksi stane u kraj ima, ali ne i volje.
“S obzirom na to da svi oni zajedno to rade, to bi bez neke oštre kontrole, bez rada tužilaštva, policije, inspektorata, unutrašnje interne kontrole i vanjske revizorske službe, to će i dalje nastaviti da košta milione KM svaki mjesec građane ove zemlje”, kazao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
Parlament Federacije usvojio je zaključak prema kojem će sva službena vozila na nivou ovog entiteta biti obilježena. No, osim Nacrta dalje se, izgleda, ne planira ići.
“Nisam toliko optimističan, da će zakon biti usvojen jer nije prošao proceduru u Domu naroda, ali svakako da ćemo ga podržati. Niismo populisti, nemoguće je da nemamo službena vozila, ali ako ih već imamo ona trebaju da budu neke srednje klase, te obilježena, kako bi građani znali koja su to vozila koja oni plaćaju svojim novcem, kazao je Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu BiH (SDP).
Skuplje gorivo pojačalo je potrebu da se “uzme sa strane”, a da sve to finansiraju građani koji sve lošije žive. Posebno zabrinjava to što se, po svemu sudeći, ovoj tradiciji neće stati u kraj.
