Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo usvojili su danas Nacrt budžeta za 2020. godinu koji iznosi 971.375.034 KM. Javna rasprava trajat će 19 dana, a prijedlog budžeta bit će na dnevnom redu sjednice zakazane za 26. decembar.
Ministar finansija KS-a Amel Kovačević okarakterisao je budžet kao i socijalni i sanacioni i razvojni, jer građani, prije svega, žele rješenja za ključne probleme.
- Prije svega, to je pitanje javnog prevoza, a zatim saobraćajnica, izgradnja novih i popravljanje starih, uključujući tramvajsku prugu i trolejbusku mrežu - kazao je ministar Kovačević.
Kao vrlo bitan segment izdvojio je sigurnost, komunalnu čistoću i uređenost grada i bolje zdravstvo te je istakao da su tome posvetili posebnu pažnju.
Također je istakao da Nacrt posebno tretira kreiranje novih radnih mjesta te stavku 'pametni KS' u okviru kojeg su planirane implementacije različitih projekta digitalizacije i uspostave aplikacija koje će učiniti KS efikasnijim u pružanju različitih javnih usluga građanima.
Govoreći o zaduženju, Kovačević je kazao da KS mora dati doprinos u borbi protiv negativnih ekonomskih rezultanta koji se očekuju.
- Želimo pokrenuti veoma bitne projekte u gradu koji će biti realizirani. Neće se to desiti sve u 2020. godini, ali moramo pokrenuti te procese kako bi se kroz taj investicioni ciklus kreirao novi zamah u razvoju - zaključio je Kovačević.
Kritike iz opozicionih stranaka najviše su se odnosile na zaduživanje od 300 miliona KM za kapitalne investicije, a premijer KS-a Edin Forto kazao je da se KS neće samo u 2020. godini zadužiti za toliki novac.
- Svaki put kada dižete kredit, dižete ga za određeni period. Rekonstrukcija pruge, nabavka tramvaja i trolejbusa, zaduženja za cestovnu infrastrukturu, sve su to projekti koje ćemo realizirati u narednim godinama - kazao je Forto te dodao da će se KS za 2020. godinu zadužiti 122 miliona KM.
Naglasio je da je 15 posto budžeta planirano za razvojne projekte.
- Oko 50 posto budžeta bit će utrošeno na plaće, 20 posto na socijalna i boračka davanja, 10 posto na materijalne troškove, četiri posto na otplate postojećih kredita i kamata, a za razvojne projekte nam ostane 15 posto - kazao je Forto.
Šef Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) Mahir Dević imao je mnogo zamjerki na Nacrt budžeta, a posebno je izrazio zabrinutost zbog zaduženja u 2019. i 2020. godini koja Kanton Sarajevo zadužuju za 300 miliona KM.
- Ne vidimo riješeno pitanje osnovice u KS, jer su sindikati tražili osnovicu 330 KM. Ne postoji nikakva vrsta razgovora i dogovora. Također ne vidim rješenje ozbiljnih problema kao što je pitanje zagađenosti zraka, saobraćaja, deponije Smiljevići te velikih infrastrukturnih projekata - kazao je Dević te nazvao Nacrt budžeta 'lijepom pričom koja ne obećava'.
Predsjedavajući Skuštine KS-a Elmedin Konaković (Narod i Pravda) smatra da Nacrt budžeta nije ni razvojni ni kapitalni ni socijalni, ali da je ključna promjena u budžetiranju akademske zajednice.
- Njihov udio je značajan, posebo na rashodovanoj strani, pa zastrašujuće izgleda da se 40 posto troši na plaće, a razlog tome je što je akademska zajednica na trezoru - kazao je konaković.
Istakao je da u Nacrtu ima mnogo projekarta koji su vrlo bitni, a riječ je o investicijama u obasti saobraćajne infrastrukture, potpunoj revitalizaciji Grasa te nizu drugih projekata u vezi utopljavanja zgrada te izgradnji zgrade za Ministarstvo unutrašnjih poslova KS-a.
Naglasio je da će tačan iznos kapitalnih investiicija biti vidljiv nakon što se unesu razgraničenja.
Istakao je da će ostati nekoliko otvorenih pitanja, kao što je izgradanja južne tribine za stadion Grbavica, utopljavanje zgrada Studenstkih domova i još mnogi drugi.
Šef Kluba Socijaldemokratske parije (SDP) Igor Stojanović smatra da će do konačne verzije Nacrt imati mnoge izmjene.
- Nacrt ima i dobre i loše strane. Dobre strane su te da je Vlada prepoznala da su saobraćaj i gradske saobraćajnice veliki problem i da je u ovom budžetu planiran veliki iznos za ovu stavku, a ono što nismo vidjeli je plan za određena preduzeća kao ZOI'84 - naglasio je Stojanović.
Šef Kluba Saveza za bolju budućnost (SBB) Zvonko Marić kazao je da je to prvi put da 'šestorka' nudi svoj nacrt i viđenje stvari, odnosno na koji način će finansijski pratiti dogovorene mjere.
- Otežavajuća okolnost je što je u proteklom periodu napravljena dubioza u komunalnim preduzećima. Moramo sanirati neke stvari od ranije koje su naslijeđene kako bismo neka preduzeća revitalizirali - poručio je Marić.
Budžet za 2020. godinu, kako je navedeno, poredeći ukupne planirane prihode i primitke je manji za 7,99 posto u odnosu na usvojene Izmjene i dopune Budžeta KS za 2019. godinu.
Vlada KS se odlučila za povećanje prihodovne strane budžeta u dijelu finansiranja (domaće zaduživanje) u iznosu od 58.455.000 KM iz kojih će se finansirati kapitalni projekti.
Neporezni prihodi (prihodi od preduzetničkih aktivnosti i imovine, naknade i takse, prihodi od sopstvenih djelatnosti i neplanirane uplate kao i novčane kazne) planirani su u iznosu od 114.665.466 KM.
U Budžetu nisu uvršteni razgraničeni prihodi iz 2019. godine koji će biti poznati nakon izrade završnog računa Budžeta KS za 2019. godinu.
Također su ukinuti namjenski prihodi Kantonalne uprave za šumarstvo - naknade za općekorisne funkcije šuma utvrđene kantonalnim propisima koje su u 2019. godine iznosile 9.604.166 KM od čega su 4.424.066 KM razgraničeni prihodi po ovom osnovu iz ranijih godina.
Ministarstvu finansija od Univerziteta u Sarajevu dostavljeni su projicirani umanjeni prihodi UNSA koje ta institucija ostvaruje od prvog i drugog ciklusa i ostalih aktivnosti definisanih Zakonom a koji su u odnosu na 2019.godine manji za 10,9 miliona KM.
Vlada KS ipak nije umanjila gornje granice rashoda za organizacione jedinice UNSA i rashodi su planirani u ukupnom iznosu na nivou Izmjena i dopuna Budžeta KS za 2019.godinu.
Odluka o neumanjivanju sredstava za UNSA uticala je na maji iznos planiranih sredstava iz izvora 10-budžetska sredstva za kapitalne projekte Kantona Sarajevo.
Navedeno je i to da Kanton Sarajevo trenutno servisira obaveze na osnovu 30 ugovora o kreditu. Kod ino kredita radi se o podpozajmljivanju, primarni kredit preuzela je BiH i FBiH i prenijela ga na nivo Kantona.
