Na samom početku teksta koji je objavljen u The Brussels Times, on navodi da je separatistički stav Milorada Dodika "samo vrh ledenog brijega krize u Bosni i Hercegovini".
Utjecaj Rusije u BiH
Posebno se dotaknuo uloge Rusije u Dodikovim separatističkim najavama i idejama o formiranju vojske u RS-u, te prebacivanja ostalih nadležnosti s države na entitete.
"On ima punu podršku Rusije, i jedni i drugi se mogu lako okoristiti o podijeljenu i slabu Evropu. Do sada je Rusija uspjela ucijeniti članice Vijeća sigurnosti UN-a SAD, Francusku i Britaniju kako bi ova država uspjela progurati vlastite interese u BiH", napisao je on.
Kao primjer ruskog utjecaja navodi i to da je Moskva "uspjela oslabiti poziciju visokog predstavnika (OHR) koji bi trebao nadgledati implementaciju Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine".
"To je učinila tako što je pristala na produženje međunarodnih mirovnih snaga EUFOR-a Althea pod uslovom da se OHR više ne spominje u Rezoluciji Vijeća sigurnosti, te da čak visoki predstavnik više ne podnosi lično izvještaj tijelu UN-a", napisano je u tekstu.
EU može zauvijek izgubiti Zapadni Balkan
Bickl navodi da su EU i SAD ponovo počele sarađivati kada je riječ o odnosu prema BiH nakon što je Joe Biden postao predsjednik Amerike. Ocjenjuje i da je osnovni motiv njihove politike - smirivanje Dodika i situacije u RS-u.
Ističe da bi davanje više ovlaštenja entitetima predstavljalo nagrađivanje separatiste Dodika te da bi to oslabilo državu, ali s druge strane, ni sankcije ne smatra najboljim rješenjem.
"Ekonomske sankcije bile bi kontraproduktivne zbog krhke ekonomije u Bosni i Hercegovini u cjelini i podstakle bi ionako visok nivo nezaposlenosti, posebno među mladima. Ne zaboravimo da se zemlja koja je 1992. imala 4,5 miliona stanovnika približava populaciji od tri miliona, što je razarajući i neuporediv odliv mozgova", navodi Bickl u tekstu.
Kao jedan od razloga krize u BiH, on navodi činjenicu da je EU izgubila kredibilitet u pogledu obećanja o proširenju Zapadnog Balkana i da sada počinje plaćati cijenu za to.
"Potrebne reforme u kandidatskim zemljama su značajno usporene, a nije ni čudo s obzirom na nepromišljeni veto u slučaju Bugarske i situacije sa Sjevernom Makedonijom. Uništavanju reformskog pokreta značajno je doprinio i opći populistički stav vlada zemalja članica koje su protiv proširenja uopće", rekao je on u svom tekstu za The Brussels Times.
Na kraju zaključuje da "ako Evropa nastavi ignorisati sopstveni strateški interes za dobrosusjedskim odnosima i stabilnošću u svom neposrednom komšiluku, onda će taj region zauvijek izgubiti u korist Kine, Rusije i Turske".
