Tog 31. maja 1992. godine, Krizni štab bosanskih Srba opštine Prijedor, putem lokalne radio stanice izdao je naredbu da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke kao dokaz lojalnosti srpskim vlastima. To je prvi put, nakon nacističkog proglasa iz 1939. godine, da su članovi jedne etničke ili religijske skupine na ovakav način bili obilježeni za istrebljenje što je predstavljalo uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 % Bošnjaka i Hrvata s teritorije ove opštine.
U strateškim kampanjama etničkog čišćenja, iz Prijedora je protjerano oko 50 000 osoba, a više od 30 hiljada muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti, prvenstveno Bošnjaka i Hrvata, zatvoreno je i držano u krajnje nečovječnim uslovima u logorima Trnopolje, Keraterm, Omarska i drugim mjestima zatočenja.
Tokom zatočenja u logorima nad njima su vršene masovne egzekucije, zločini silovanja, različite vrste torture. U Prijedoru je, tokom 1992-1995. godine, ubijeno više od 3000 civila uključujući i 102 djece.
Nažalost, u Prijedoru ni danas, 27 godina kasnije, ne postoji niti jedno obilježje posvećeno prijedorskim žrtvama, jer Gradska uprava Prijedora na sve moguće načine uporno onemogućava i osporava izgradnju istog.
Pozivamo sve domaće i međunarodne institucije i organizacije / borce za ljudska prava da podrže i na prikladan način obilježe “Dan bijelih traka”, sa zajedničkim nam ciljem pružanja podrške u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda za sve žrtve, bez obzira na etničku ili bilo koju drugu pripadnost i opredjeljenje, te nastavka borbe za prava žrtava u Bosni i Hercegovini ali i drugdje, na sjećanje, komemoraciju i memorijale.
Neka današnji dan služi kao podsjetnik na zlo koje se desilo u Bosni i Hercegovini i opomena da smo svi, bez izuzetka, dužni poduzeti sve što je u našoj moći kako se slično zlo nikada, nikome i nigdje više ne bi ponovilo.
