Ružnić smatra da se podhitno mora donijeti strategija o upravljanju migracijama.
Podsjetio je i da su prvi migranti dočekani u aprilu 2018. godine, kada kreće nekontrolisan priliv.
– Od tog momenta kantonalne vlasti traže da se i drugi nivoi vlasti uključe u rješavanje ovog problema. Velika Kladuša i Đački dom u Bihaću bile su prve lokacije na kojima su se smjestili migranti. Kulminacija dolazi u oktobru kada građani prave proteste u cilju da se zaustavi priliv migranata – rekao je Ružnić.
Na području Bihaća, Cazina i Velike Kladuše bilo je više od 8.000 migranta koji nisu imali smještaj.
– Smatrali smo da se svakom krizom može upravljati i sačuvati dostojanstvo građana. Tražili smo da se ovaj problem ne rješava na način da se izmjesti u drugo dvorište. Od Ministarstva sigurnosti BiH dobili smo odgovor da strategije o upravljanju migracijama nema i do danas nismo dobili ništa što smo tražili od viših nivoa vlasti. U četiri prihvatna centra tražili smo da se uspostave pravila ponašanja, ni to nismo dobili – naveo je Ružnić.
Zaključio je da se sve mora učiniti kako ne bi došlo do novih protesta građana Bihaća jer će proljeće, kako smatra, izazvati još veći priliv migranata.
Inicijatori tematske sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH o migrantskoj krizi Hamdija Abdić i Albin Muslić poručili su da poslanici trebaju biti jedinstveni u pogledu rješavanja migrantske krize, bez obzira na političku opciju kojoj pripadaju.
– Pokušajmo izaći jači s ove sjednice. Migrantska kriza nije problem samo USK-a već čitave Bosne i Hercegovine – dodao je Muslić.
Poslanik Hamdija Abdić smatra da se trebaju izdvojiti određena finansijska sredstva kako bi adekvatno bili riješeni problemi u vezi sa migrantskom krizom, prenosi Fena.
