Predsjednik Rusije Vladimir Putin u posljednje vrijeme nastoji uliti nadu svojim građanima te tako uvjerava da sankcije koje su uvedene više idu na štetu Zapadu nego samoj Rusiji.
Zapadnim sankcijama zamrznuto je više od polovine ruskih rezervi, što je oko 600 milijardi dolara.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov priznao je jednom prilikom da se niko nije nadao niti mogao predvidjeti jačinu sankcija koje su uvedene.
Bez obzira na to, Putin priprema svoj narod na "duge staze". U analizi koju je odradio, CNN je izdvojio četiri načina kojim Putin želi dokazati da Rusija može normalnio funkcionisati bez obzira na sanckije.
1. Redizajn "Lade"
Ruski kultni domaći automobilski brend iz sovjetskog doba oduvijek se oslanjao na uvezene dijelove. "Avtovaz", koji proizvodi "Ladu", u vlasništvu je francuskog proizvođača automobila "Renault". 24. marta, kao odgovor na vijest sa "Renault" napušta rusko tržište, Avtovaz najavio redizajn nekoliko modela kako bi se što manje oslanjali na uvozne dijelove. Kompanija nije otkrila koji će to biti modeli, ali u mailu koji je CNN dobio stoji da će to biti "samo brojni automobili iz prošlosti".
2. Privlačenje korisnika Instagrama na mrežu Vkontakte
Instagram je do nedavno bio najbolja društvena mreža u Rusiji. Vkontakte, ruska domaća verzija Facebooka, bila je druga. Od invazije, a posebno otkako je ruski regulator za komunikacije prošlog mjeseca prekinuo pristup Facebooku i Instagramu, Vkontakte čini sve kako bi namamio korisnike na svoju platformu.
Kompanija se odriče provizije za bilo koji monetizovani sadržaj do kraja aprila i nudi besplatnu promociju za sve.
Vlastiti Vkontakteovi podaci pokazuju da bi ovo moglo funkcionirati. Mjesečni korisnici su u martu dostigli rekord od preko 100 miliona. Prema Brand Analytics-u, Instagram je izgubio skoro polovinu svojih aktivnih korisnika na ruskom jeziku između 24. februara i 6. aprila.
3. Domaće kreditne kartice
Rusija se priprema za finansijsku izolaciju otkako su neke od njenih najvećih banaka pogođene sankcijama nakon aneksije Krima 2014. Na neki način se isplatilo. Ruski nacionalni sistem platnih kartica i sistem bankovnih kartica izgrađen na njemu, poznat kao "Mir", eksponencijalno su rasli.
Prema podacima ruske centralne banke, 2021. godine izdato je više od 113 miliona Mir kartica, u odnosu na ukupno 1,76 miliona na kraju 2016. Prošle godine je oko četvrtina svih plaćanja karticama u Rusiji obavljena na Mir karticama.
Vlada je naložila da zaposleni u javnom sektoru, penzioneri i svi koji primaju beneficije moraju koristiti Mir karticu.
To je značilo da kada su Visa i Mastercard početkom marta objavile da obustavljaju transakcije i operacije u Rusiji, alternativa je već postojala. Međutim, Mir radi samo u Rusiji i nekolicini drugih zemalja, uglavnom bivših sovjetskih država. Taj nedostatak globalnog dosega također je sputao pokušaj Rusije da izgradi alternativu SWIFT-u, međunarodnom platnom sistemu. Njegova vlastita verzija, poznata kao SPFS, imala je samo 400 učesnika prošle godine, u poređenju sa 11.000 na SWIFT-u.
4. Poslovi u javnim sektorima
Masovna nezaposlenost, prema riječima Eline Ribakove, zamjenice glavnog ekonomiste Instituta za međunarodne finansije u Washingtonu, još se nije pojavila u Rusiji, ali je to jedna od stvari kojih se Kremlj najviše plaši.
Grad Moskva pokušava da prevaziđe potencijalni problem nezaposlenosti programom prekvalifikacije i zapošljavanja ljudi koji su nekada radili u zapadnim kompanijama, od kojih su mnoge obustavile poslovanje u Rusiji.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin vjeruje da je do 200.000 radnih mjesta ugroženo. Rješenje je, prema nedavnom postu na njegovom blogu, dati radnicima koji su ostali iza sebe nešto "korisno" da rade.
Opcije koje on navodi uključuju poslove vođenja službenih dokumenata poput pasoša i izvoda iz matične knjige rođenih, rad u nekom od gradskih parkova ili u privremenim zdravstvenim centrima koje je grad nedavno počeo da postavlja. Za otvaranje ovih radnih mjesta i prekvalifikaciju radnika izdvaja se 41 milion dolara.
Rusija je do sada uspjela da izdrži bez kolapsa njenog finansijskog sistema. To je uglavnom zahvaljujući centralnoj banci, koja je odmah podigla kamatne stope na 20 posto i uvela strogu kontrolu kapitala. Ipak, ekonomija bi se ove godine mogla smanjiti za 8,5 posto, prema MMF-u. Kolaps bi mogao biti još veći ako Evropa zabrani uvoz ruske nafte.
Drugi ključni rizik, kažu stručnjaci, je oslanjanje Rusije na uvozne proizvode — od kojih su mnogi sada pod sankcijama. Kremlju može biti teže suprotstaviti se njima nego mjerama usmjerenim na makroekonomiju.
