Aleksandar Vučić i vlasti Srbije pokušali su da rezoluciju o genocidu u Srebrenici predstave kao politički napad na Srbiju i entitet Republiku Srpsku. Takvo ponašanje uslovljeno je trenutnom političkom situacijom u Srbiji, ali strateškim ciljevima koji se ogledaju u trajnom negiranju genocida i održavanja nacionalističke psihoze u dijelu srpskog društva.
Vučić i Dodik su pokušali da usvajanje rezolucije o genocidu predstave kao egzistencijalnu prijetnju za entitet Republiku Srpsku, dok je dio uglavnom mariginalnih bošnjačkih političara ne shvatajući historijsku i moralnu težinu rezolucije pokušao da nju najavi kao prekretnicu u političkim odnosima u Bosni i Hercegovini koji su najvećim dijelom definisani Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Uvlačenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u političke rasprave ide u korist samo onih politika koje negiraju genocid i ne žele dobro Bosni i Hercegovini. Tekst rezolucije koji je dostupan javnosti i za koji je teško očekivati da će se suštinski mijenjati je takav da naglašava univerzalnu važnost sjećanja na genocid Srebrenici, čuva sjećanje na žrtve i u školske udžbenike uvodi historijsku i pravnu istinu o počinjenom genocidu.
Naime, rezolucija u tekstu koji je dostupan, proglašava 11. juli Međunarodnim danom sjećanje na genocid u Srebrenici što će znatno da doprinese upoznavanju cijelog svijeta sa dešavanjima od 11. jula 1995. godine.
Sljedeći bitan element rezolucije je poziv da se činjenice o genocidu u Srebrenici uvedu u obrazovne sisteme u cilju sprečavanja revizonizma i pojave genocida u budućnosti. Očekivati je da će ovo dovesti, uz predan rad udruženja koja se bave obilježavanjem genocida, dijaspore i naučnog rada koji se obavlja kroz Memorijalni centar Srebrenica da se genocid u Srebrenici nađe u udžbenicima historije u mnogim državama u kojima to nije slučaj. Ovo će svakako olakšati i to što je genocid u Srebrenici "najdokazivaniji genocid" u historiji.
Na domaćim organizacijama će biti da razviju programe, projekte i vodiče koji će olakšati državama da u svoje obrazovne programe unesu činjenice o genocidu.
Genocid u Srebrenici je neosporiva pravna i historijska činjenica, izglasavanjem rezolucije će da se zaokruži okvir koji će žrtvama, njihovim porodicama, brojnim udruženjima, omogućiti da još snažnije rade na širenju istine o onome što se dogodilo.
Upravo je to što će rezolucija ubrzati uključivanje genocida u Srebrenici u školske kurikulume širom svijeta razlog zašto se negatori toliko protive. Širom svijeta će negatori genocida u Srebrenicu biti jednako označeni kao negatori holokausta i svrstani u nišu opskurnih, po društvo opasnih osoba na tamnoj strani civilzacije.
Foto: Arhiva
