Rezervni sastav policije RS: Politički ciljevi koji asociraju na prošlost

- Mi moramo da imamo dodatne snage uz pomoć kojih možemo da odgovorimo sigurnosnim izazovima koji nas očekuju, a koji nisu mali. Iz tog razloga planiramo da uvedemo nove snage koje bi mogle da odgovore zadatku zaštite našeg stanovništva - rekao je Lukač.

Ove njegove najave naišle su na brojne osude, a u izjavi za Vijesti.ba, iz Ambasade SAD-a u BiH su kazali da su upoznati s ovom odlukom, te da će zatražiti dodatne informacije o namjeni rezervnog sastava policije RS.

Ambasada SAD-a: Van djelokruga MUP-a RS

"Upoznati smo sa činjenicom da je Vlada RS podržala nacrt amandmana na Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima koji bi se mogli iskoristiti za formiranje rezervnog sastava policijskih snaga RS. Tražićemo dodatne informacije o namjeni ovog rezervnog sastava, posebno imajući u vidu činjenicu da su neke od nadležnosti izvan djelokruga MUP-a RS", naveli su iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.

Dodaju da SAD podržavaju razvoj profesionalnih policijskih agencija na svim nivoima u BiH koje poštuju svoje specifične nadležnosti, djelotvorno koordiniraju aktivnosti sa drugim sigurnosnim agencijama, te djeluju ispravno, u skladu sa zakonom, bez političkog utjecaja.

Ahmetović: Vojna komponenta koja nije zanemariva

Da na ovaj način manji bh. entitet stvara svoju vojnu komponentu koja neće nimalo biti zanemariva, upozorava bivši ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.

- Možemo kazati da RS kroz postojeće kapacitete i zakone, aktivacijom rezervnog, pored redovnog sastava policije, i uz zaštitarske agencije s dugim cijevima i lovačka udruženja, stvara svoju vojnu komponentu koja nimalo neće biti zanemariva - rekao je Ahmetović u razgovoru za Vijesti.ba.

A ako se tome pridoda i prijetnja o otcjepljenju RS, naš sagovornik naglašava kako je sve zasigurno povezano s političkim ciljevima koji žele podijeliti BiH.

U ovome trenutku, smatra, ne postoji prijetnja po sigurnost u našoj zemlji.

- Ako pogledate izvještaje MUP-a RS, onda ćete vidjeti da je sigurnost po izvještajima zadovoljavajuća i da u njima posljednjih godina nema ili nije iskazana potreba za rezervnim sastavom policije - navodi Ahmetović.

Nakon presuda više međunarodnih sudova, od Suda pravde pa do Haškog tribunala, kojima je utvrđeno da je policija RS odgovorna i da je počinila genocid, Ahmetović je mišljenja da je minimum što se moglo očekivati da ona kao takva treba i mora biti ukinuta.

- Nažalost, mi danas imamo podršku ambasadora EU u BiH, gospodina Larsa-Gunnara Wigemarka, koji podržava proširenje i aktiviranje rezervnog sastava policije koja je odgovorna za zločin genocida. Ovakvu poruku i bezobrazluk Wigemarka odavno niko nije demonstrirao u našoj zemlji. Ako on u BiH predstavlja Evropu sa svojim vrijednostima, ja mu javno postavljam pitanje - je li moguće da u Evropi, sutra kad BiH bude njen dio, policija koja je počinila genocid bude dio evropskih sigurnosnih struktura - pita se Ahmetović.

Ističe kako od bosanskih političara očekuje da na ovaj problem poslije izricanja presude Radovanu Karadžiću posebno ukažu u Briselu.

- A od Wigemarka očekujem izvinjenje porodicama žrtava genocida - rekao nam je Ahmetović, ocijenivši da će šutnja bosanske strane i podrška EU ovom projektu još više destabilizirati našu zemlju.

Mujanović: Čista politizacija

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Eldan Mujanović mišljenja je da se iza ovakvih najava iz RS kriju politički ciljevi, jer naša zemlja ima sasvim dovoljno policajaca po broju stanovnika i u tom se segmentu nalazimo u evropskom prosjeku.

- Mislim da se ovdje pitanje kontrole migracija, odnosno ulaska i prolaska migranata kroz BiH, na neki način iskorištava za ostvarivanje jednog puno većeg političkog cilja, a to je upravo to uvođenje rezervnog sastava policije, jer jedna takva mjera, za razliku od ovih proizvoljnih ocjena, ipak zahtijeva puno veće i važnije razloge, i detaljnije i znatno složenije analize - govori Mujanović u razgovoru za Vijesti.ba.

Podsjeća da je u vrijeme trajanja mandata Međunarodnih policijskih snaga (IPTF) policija u našoj zemlji bila pod nadzorom međunarodne zajednice, te da se "očigledno sada osjetilo da je taj nadzor malo opao, da međunarodna zajednica nije toliko zainteresovana da se time više bavi, pa se koriste dnevnopolitički događaji za ostvarivanje političkih ciljeva".

- Mislim da u ovom momentu u BiH ima sasvim dovoljno policije, da je ona dobro i osposobljena i obučena da se bavi svojim poslom, samo treba biti efikasnija u radu. A uvođenje rezervnog sastava policije nekako mi više djeluje kao čista politizacija - govori profesor Mujanović.

Naglašava da je Dejtonski mirovni sporazum, između ostalog, obuhvatio i policiju, kao jednu od veoma važnih komponenti sistema koja raspolaže i oružjem i represivnim ovlaštenjima.

- A pošto je to mirovni sporazum, bilo kakvi potezi vlasti vezani za policiju i vojsku neminovno u BiH mogu izazvati tenzije. I ja mislim da ovo nije nimalo dobar potez. Jedna racionalna, normalna i argumentovana rasprava vrlo bi lako ukazala da u BiH imamo dovoljno policije, i da smo u tom segmentu u evropskom prosjeku. Mi otprilike imamo negdje oko 350 policajaca na 100.000 stanovnika, što je zlatna sredina evropskog prosjeka - poručio je Mujanović.

Ponavlja da našoj zemlji ne trebaju dodatne policijske snage, već da se treba posvetiti pažnja njihovom boljem i efikasnijem radu.

- Uvođenje rezervnog sastava policije zaista asocira na prošlost, i mislim da to uopšte nije ni potrebno, niti dobro za stanje u našoj zemlji - zaključuje Mujanović.