Građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s kontinuiranim rastom troškova života, a očekuje se da će potrošačka korpa u 2025. godini dodatno poskupjeti.
Iako je odluka o povećanju minimalne plate mnogima donijela privremeno olakšanje, ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi inflacija mogla ubrzo “pojesti” sav dodatni prihod.
Minimalne plate – korak naprijed ili začarani krug?
Podizanje minimalnih plata, s ciljem zaštite najugroženijih slojeva društva, često dovodi do rasta potrošnje. Međutim, povećanje troškova rada poslodavcima nameće dodatne finansijske pritiske, što se direktno prenosi na cijene proizvoda i usluga. Već sada bi pekari, trgovci i pružaoci usluga mogli povećati cijena, pravdajući ih višim operativnim troškovima, rastom cijena energenata i sirovina.
Inflacija – nevidljivi neprijatelj kućnog budžeta
Inflacija, koja je u protekle dvije godine već značajno narušila standard građana, nastavlja se održavati na visokom nivou.
Skuplje osnovne namirnice, komunalne usluge i energenti, uz predviđeni rast cijena goriva, dodatno će opteretiti kućne budžete. Prema najnovijim procjenama, potrošačka korpa za četveročlanu porodicu mogla bi u prvom kvartalu 2025. premašiti iznos od 3.500 KM, što je za prosječnu porodicu nedostižno.
Iako povećanje minimalne plate može privremeno olakšati situaciju, stvarni efekti će zavisiti od brzine prilagođavanja tržišta. Ukoliko inflacija nastavi rasti, dodatna primanja će se ubrzo istopiti, ostavljajući radnike u istoj ili čak goroj situaciji nego prije.
Šta očekivati u narednom periodu?
Građani mogu očekivati nastavak rasta cijena osnovnih životnih namirnica, ali i komunalnih usluga, što će dodatno povećati finansijski pritisak.
Dakle povećanje minimalne plate jeste značajan korak ka poboljšanju životnog standarda, ali bez kontrole inflacije i jasne strategije za stabilizaciju tržišta, efekti mogu biti kratkotrajni i neodrživi.
Inflacija, ako ostane nekontrolisana, mogla bi brzo poništiti sve pozitivne pomake, ostavljajući građane da se bore s istim, ako ne i većim, izazovima.
