Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom radu doc. dr. sc. Darija Vujevića iz Odjela za arheologiju Univerziteta u Zadru i magistra arheologije Stipana Dilbera, kustosa Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada, koji je objavljen u časopisu Instituta za arheologiju Zagreb.
Kako je za Fenu kazao Dilber, pećina Ričina sastoji se od tri pećinska ulaza međusobno povezana kanalima koji su nastali korozivnim djelovanjem snažnog podzemnog toka.
- Pećinski kompleks je već prije speleološki dokumentiran, a prilikom jedne posjete speleolozi su ispred pećine uočili ostatke kremenog oruđa. Pronalazak je potaknuo arheološka istraživanja prilikom kojih je, ispred ulaza u pećinu, pronađeno mjesto izrade litičkih predmeta. Pojava obrađenih sječiva, grebala i pločica s hrptom, sasvim jasno ukazuje na epigravetijensku kulturu čime nalazište na izvoru Ričine postaje prvo paleolitičko nalazište na prostoru zapadne Hercegovine - kazao je Dilber.
Prema njegovim riječima, ti nalazi dokaz su da su na ovom prostoru ljudi živjeli prije 17.000 godina.
- Do sada se mislilo da su prvi ljudi naselili prostor naše općinu u neolitiku, a ovim je dokazano da su prvi ljudi živjeli u gornjem paleolitiku - istaknuo je Dilber.
Do sada je jedini nalaz iz tog razdoblja Badanj kod Stoca, a nova otkrića ukazuju da prostor Hercegovine nije bio prazan u to vrijeme, dodao je.
Da se radi o velikom naučnom radu i veoma važnom otkriću, potvrdio je za Fenu vanredni profesor Univerziteta u Zadru Dario Vujević, koji je kazao da je otkriven lokalitet izuzetne važnosti za proučavanje najranijih razdoblja prahistorije na istočnoj obali Jadrana.
- Naime, prostor zapadne Hercegovine je u tom pogledu do sada bio potpuno nepoznat, iako je logikom stvari ovaj prostor, zapravo, morao biti poveznica kontinenta i obale. Sada prvi put imamo priliku povezati ove krajeve s nalazištima u okolnim regijama, a posebno s onima sa same obale Jadrana s kojima nalaz u Ričini pokazuje velike sličnosti - ustvrdio je Vujevic.
Najavio je nastavak istraživanja, a kada će se to tačno dogoditi ovisi i od podrške lokalnih i državnih institucija.
- Nadamo se i da će važnost otkrića prepoznati i "Elektroprivreda HZHB", koja na tom dijelu planira izgraditi hidroelektranu i da će ovo otkriće imati u vidu u svojim planovima prostornog upravljanja - poručio je profesor Vujević.
