Koliko puta ste se zapitali da li vas telefon neko “prisluškuje”? Kako se dešava da neposredno nakon što o nečemu pričamo, na društvenim mrežama ugledamo reklamu upravo za to o čemu smo pričali? Da li smo svjesni da smo za tu vrstu prisluškivanja dali odobrenje? Na koje sve načine naši podaci mogu biti zloupotrebljeni, možemo li imati privatnost na internetu, kako se zaštiti? Na ova pitanja odgovaraju: Haris Hadžialić, ekspert digitalne transformacije i informacionog društva i Robert Todoroski, savjetnik i konsultant za digitalnu sigurnost iz Sjeverne Makedonije.
Kako se dešava da nakon što o nečemu govorimo na našem telefonu ugledamo vijesti i reklame sličnog sadržaja onoga o čemu smo pričali?
“Digitalni svijet pamti. Postoji nešto što se dešava trrideset godina, od početka interneta. Svaki čovjek ostavlja digitalni otisak i to je nešto što se koristi. Posjećujete stranice, ostavljate otisak. Pametne firme poput Facebooka i Googlea prikupljaju te podatke i analiziraju. Pod udarom digitalnog svijeta smo posljednih deset godina. Svaki trenutak na internetu, vještačka inteligencija analizira vaše podatke i onda predviđaju šta ćete raditi i bombarduju vas tim informacijama. Potpuno je nebitna koja je tema na Googleu će biti nađena. FB vam ciljano šalje reklame i tako zarađuju”, kaže Hadžialić.
Ostavljanjem kojih podataka povećavamo mogućnost da budemo žrtve bilo koje vrste cyber napada.
“Počeo sam nalaziti način kako za zaštitim podatke nakon jednog lošeg iskustva. Ono što bih dao kao savjet je da sve ono što otkriva vaš identitet i ono što se može iskoristiti protiv vas se ne smije ostavljati na internetu. Odlazak na odmor, postavljamo te slike, pa to neko slijedi pa i kriminalci. Takvi osjetljivi podaci ne bi trebali izlaziti na internet u realnom vremenu. Možete staviti te slike kada se vratiti kući sa odmora”, kaže Todoroski.
Hadžialić ističe da je ostavljanje podataka na mrežama je ubitačna aktivnost. To je samoubistvo u digitalnom svijetu.
“Dešavalo se da ljudi odu na odmor, slikaju se, a lopovi su već ušli u stan. Danas moramo znati da to ne trebamo raditi. Ako nismo dovoljno interesantni da nas ucjenjuju za novac, mogu nas iskorisiti da naš računar napadnu i da tako rade kriminalne aktivnosti. Vi ste saučesnik u radnji iako niste krivi, samo zato što se niste zaštitili, vi ste napravili haos”.
Za kraj su upozorili da se posebna pažnja obrati na poruke i mailove koje primamo.
“Mom rođaku je stigla poruka kako ih je neko pronašao sa istim prezimenom i kako ih želi spojiti. Ljudi počnu komunikaciju, pa onda izgube novac, jer napadač traži novac za pomoć itd, ili se predstavi kao bogati rođak koji vam želi dati nasljedstvo i traži vam broj bankovnog računa. Treba nam sajber higijena. Moramo razmišljati kako se zaštiti. U Sjevernoj Makedoniji su se dešavale takve stvari”, kazao je Todoroski.
