Većina zemljišta širom Bosne i Hercegovine spada u glinovita i kisela pa je iz tog razloga u voćnjacima potrebna kalcifikacija, odnosno, unošenje krečnih đubriva.
Da bi se popravila fizičko – hemijska svojstva tla i povećali prinosi prilikom podizanja zasada a i kasnije, stupanjem u rodnost, krečnjak će stimulisati rast korijena i povećati otpornost biljaka.
Izvor:agroklub.ba
Prvo odrediti pH vrijednost tla
Voćnjaci su podignuti upravo na terenima sa visokim sadržajem gline, manjkom humusa, azota, kalijuma i naročito fosfora. Najbolji način da se vidi koliko treba krečnjaka je određivanje pH vrijednosti zemjišta.
Mljeveni krečnjak sadrži oko 55 odsto kalcijum oksida dok ga živi i gašeni imaju više, ali se mljeveni lakše rastura po zasadu. Generalno, sve voćke, osim borovnice, vole pH vrijednost od 6 do 6.5. Tada najbolje uspijevaju i daju najveće prinose.
Kruška ne voli mnogo kreča
I tu ima razlika i naročito bi trebalo obratiti pažnju na krušku koja ne voli visok sadržaj kreča u zemljištu.
Obratiti pažnju jer višak kreča vodi do hloroze
Kod podizanja novih voćnjaka, kreč se unosi u tlo prije sadnje, a neki proizvođači stavljaju ga u rupe ili brazde i oko voća, prilikom sadnje. Iz iskustva govoreći, nakon što se obavi ova operacija, potrebno je u četvrtoj ili petoj godini ponovo uraditi analizu tla, odnosno odrediti njegov pH jer u tom periodu, dolazi do prvog većeg roda, ako je podloga divlja kruška koja je uglavnom i zastupljena u našim voćnjacima. Takođe je preporuka obaviti to i u zasadima jabuka i šljiva.
Nije kompatibilan sa stajnjakom – ne idu zajedno
Treba imati na umu da kreč daje izvanredne početne rezultate ali se brzo ispira iz zemljišta. Iznose ga i plodovi jer je neophodan za dobru ćelijsku diobu, rast i čvrstoću plodova. Višak kalcijuma dovodi i do manjka fosfora, željeza, magnezijuma i kalijuma jer dolazi do njihove slabije apsorpcije, a ako ga nema u prevelikim količinama, zbog pojačane mikrobiološke aktivnosti, dolazi do nedostatka navedenih elemenata i osiromašenja zemljišnog profila. Zato je od izuzetne važnosti da se, već u godini kalcifikacije, odradi đubrenje stajnjakom, kako bi se nadoknadio manjak hranjljivih makro i mikro elemenata. Ako imate mogućnosti, prihranite kruške sa kompostom u kojem su uzgajani šampinjoni, a koji u sebi sadrži treset i konjski stajnjak. Na taj način pojačaće se mikrobiološka aktivnost tla.
Kreč se može u jesen rasuti oko voćaka, a da bi efekat bio potpun i ujedno se smanjilo njegovo ispiranje, na jesen možete otvoriti brazdu, ubaciti ga i zatvoriti istu. Nakon najviše mjesec dana, ponoviti postupak, ali dodajte stajnjak. Ako u međuvremenu padne jača kiša tim bolje. Nije dobro da se zajedno stavlja kreč i stajnjak jer nisu odmah kompatibilni.
Optimalna prihrana voća u rano proljeće
Još jedan pokazatelj dobre opskrbljenosti zemljišta krečom jeste sadržaj kalcijuma (Ca) u listu. Mnogi voćari griješe jer prvu folijarnu ishranu krušaka kalcijumom rade petnaestak dana poslije cvjetanja što nije dobro. Ovaj element trebalo bi da se u biljku unosi vodotopivim đubrivima već početkom listanja, sve do trenutka kada je plod veličine lješnika. Unošenje preko lista petnaestak dana poslije cvjetanja i ponavljanje u nekoliko navrata, do 15 dana prije berbe, neće u velikoj mjeri povećati sadržaj Ca u plodu i njegovu veću otpornost.
Kalcijum kao pokazatelj dobre snabdjevenosti zemljišta krečom
Zbog toga se i dešava da imamo slab kvalitet plodova krušaka u hladnjačama ili gorke pjege na površini jabuka kao i smeđe vrhove na paprikama i paradajzu. Iz tog razloga rješenje za optimalnu prihranu većine voćnih vrsta je u jesen ili rano proljeće staviti kreč oko voća, zatim stajnjak, a početkom listanja ide folijarna prihrana kalcijumovim vodotopivim đubrivima.
