Ovako je u haškoj sudnici govorio ratni zločinac, predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, pravosnažno osuđen na doživotnu robiju.
Iste fraze danas slušamo i od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji se poziva na izvještaj "nezavisne" komisije Vlade RS-a, u kojem je "utvrđeno da nije bilo opsade Sarajevo, već da je Sarajevo bilo u blokadi". No, haške presude su tu. I one su konačne.
Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, za terorisanja civilnog stanovništva Sarajeva tokom opsade glavnog bh. grada, za držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.
Dio optužnice koje je Haško tužilaštvo podiglo protiv Karadžića odnosi se na "udruženi zločinački poduhvat za Sarajevo".
SAŽETAK PRESUDE RADOVAN KARADŽIĆ
- Pretresno vijeće konstatuje da je od kraja maja 1992. do oktobra 1995. civilno stanovništvo grada Sarajeva bilo izloţeno granatiranju i snajperskim napadima od strane snaga bosanskih Srba, tačnije Sarajevsko-romanijskog korpusa (―SRK‖). Tokom cijelog tog perioda, jedinice SRK držale su položaje na brdima oko grada, okruživši ga i držeći ga pod opsadom. (…) Vijeće također zaključuje da je optuženi značajno doprinio tom planu. Budući da se nalazio na samom čelu političkih, vojnih i vladinih struktura, optuženi je pružao podršku Mladiću u njegovoj strategiji prema Sarajevu koja je podrazumijevala pojačavanje intenziteta kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja i vojno rješavanje situacije u gradu. Kao vrhovni komandant VRS-a, optuženi je izdavao ili odobravao vojne direktive koje su se odnosile na Sarajevo, čime je produžio opsadu, dopuštajući da kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja traje unedogled. Shodno tome, pošto je imao de jure kontrolu nad SRK-om i VRS-om, koju je zapravo neprekidno vršio tokom cijelog sukoba, optuženi je neposredno sudjelovao u vojnim pitanjima u vezi sa Sarajevom i u vezi s njima izdao brojna naređenja i na stategijskom i na operativnom nivou. Također je u nekoliko situacija unaprijedio i nagradio Mladića, Galića i Dragomira Miloševića, uprkos saznanju da su umiješani u napade na sarajevsko civilno stanovništvo - stoji u presudi Karadžiću.
Vijeće Haškog tribunala 2017. godine, nepravosnažno je osudilo i Ratka Mladića, za teroriziranje građana Sarajeva i držanje grada pod opsadom prema optužnici iz 2011. godine. Mladić je osuđen na doživotnu robiju.
SAŽETAK PRESUDE RATKO MLADIĆ
Kada je u riječ o opsadi Sarajeva, Mladić se tereti za napade na civile protiv pravila.
Prema optužnici i zaključcima koji su pročitani u sudu u Hagu navodi se kako su u Sarajevu ubijene stotine civila te da ih je hiljade povrijeđeno.
Pravosnažno, za opsadu Sarajeva osuđeni su i na doživotnu robiju Stanislav Galić i 29 godina zatvora Dragomir Milošević, bivši komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji je držao pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca.
SAŽETAK PRESUDE STANISLAV GALIĆ
Teror nad građanima Sarajeva trajao je 1.425 dana.
Napadi na civile s položaja tzv. Vojske Republike Srpske, prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći.
SAŽETAK PRESUDE DRAGOMIR MILOŠEVIĆ
Kako stoji u presudi Stanislavu Galiću, civili su napadani na sahranama, u tramvajima, u vrijeme dok su obrađivali baštu, kupovali na tržnici.
Karadžić je Galića i Miloševića pozvao kao svjedoke njegove odbrane u Hagu.
Za zločine u opkoljenim dijelovima grada pred domaćim pravosuđem do sada je procesuirano 12 osoba. Za zločine u logorima u devet sarajevskih naselja pod opsadom, osuđeni su na kazne od 3 do 20 godina zatvora - među njima i Dragan Damjanovć i Borislav Herak, osuđeni na najviše kazne od po 20 godina zatvora za mučenja, silovanja i ubistva.
Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u Sarajevu bio je optužen i Slobodan Milošević, ali je u umro tokom suđenja u martu 2006. godine, nakon čega je proces obustavljen.
Biljana Plavišić, bivša predsjednica Repubilke Srpske, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu pred sudijama Haškog tribunala, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
