Cijene svakodnevno rastu, a plate i penzije taj rast ne prate. Za brojne građane, kako kažu, nakon što plate režije, za hranu ne ostane gotovo ništa
Cijene voća i povrća kao i drugih namirnica svakodnevno rastu. Loša godina za poljoprivrednike i vremenske nepogode dodatno su utjecale na ovakvo stanje. Poljoprivrednici se žale na loš urod voća i povrća, ali i pšenice. Sve je teže preživjeti, kažu građani.
Građani uglavnom vole kupiti domaće proizvode, ali žale se na visoke cijene i domaćih i uvoznih proizvoda.
UZGAJIVAČI
“Ne damo borovnicu otkupljivačima za 5 KM, prodajemo je direktno kupcima”
“Većinom svake sedmice ono što treba, mislim mogli bismo mi i više puta da je finansijski bolje, a od ovih žena od kojih kupim vjerujem da je domaće”, “Kupujem na tržnici, ali više kupujem na veliko”, “U principu kupujem naše proizvode i u trgovini. Gledam da je naše i nešto imam više povjerenja nego u uvozne”, “Ne vjerujem ja više nikome ništa”, samo su neki od komentara građana, donosi BHRT.
Na tržnici pretežno domaća roba, tvrde prodavci, ali ima i uvozne robe. Građani uglavnom uzimaju na komad.
Ova godina je loša za usjeve, ističu poljoprivrednici. Jake kiše tokom prvih mjeseci godine poremetile su usjeve, a nagli porast temperatura u julu izazvao je i sušu. Moglo bi doći do poskupljenja voća i povrća, ističu iz Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.
“Generalno loša godina po pitanju svega jer su bile velike padaline, veliki višak vlage u zemlji… tako da se dosta kasnilo sa sjetvom. Onda ono što se na vrijeme zasijalo voda je odnijela, istrunulo u zemlji, a dosta površina nije se stiglo zasijati, tako da generalno loša godina”, kazao je Nedžad Bićo iz pomenutog udruženja.
“I ovako nam je prepolovilo i podbacilo. Nismo imali prosjek ni 300 kila. Ja nisam imao prosjek 300 kila, a prošle godine sam imao 600. Znači prepolovilo je s cijenom, prepolovilo je s prinosom. Praktički četvrtinu mi dobivamo na osnovu prošle godine”, tvrdi poljoprivrednik Goran Spasojević.
Cijene svakodnevno rastu, a plate i penzije taj rast ne prate. Za brojne građane, kako kažu, nakon što plate režije, za hranu ne ostane gotovo ništa.
“Evo recimo jedna dinja koja je teška kilogram, ja je polovim. Kuovna moć je na tom nivou da rijetki kupe i pola dinje”.
