Unatoč napretku koji je naše društvo postiglo u proteklih stotinu godina, još postoje značajne razlike u financijskom položaju žena u odnosu na muškarce. Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života za mnoge nije lagan zadatak jer se od njih očekuje da budu jednako produktivne i na poslu i tijekom ispunjavanja mnogih obiteljskih obaveza.
Žene se nerijetko nađu u situaciji da trpe fizičku i psihičku iscrpljenost koja nastaje zbog balansiranja plaćenog i neplaćenog rada ili da odustanu od plaćenog rada i potpuno se posvete obitelji i kućanstvu, što u konačnici može ugroziti njihovu dugoročnu financijsku poziciju.
A ako ne odustanu potpuno od posla, kako bi pohvatale sve obiteljske obveze, žene često traže alternativne, manje kvalificirane i slabije plaćene poslove s nepunim radnim vremenom i fleksibilnim mogućnostima rada.
Okupirane neplaćenim radom, uglavnom nemaju vremena posvetiti se sebi i svojem osobnom profesionalnom razvoju, koji uključuje prihvaćanje dodatnih edukacija i zalaganja s ciljem napretka na poslu. A propuštanje takvih prilika znači i propuštanje mogućnosti povećanja plaće te poboljšanja financijskog položaja žene.
Žele se educirati, ali nemaju kad
U nedavno provedenom istraživanju Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) na portalu 24sata više od 70% anketiranih žena izjavilo je da bi zbog obiteljskih obveza prihvatilo nižu poziciju na poslu koja je ujedno manje plaćena.
S druge strane, 6 od 10 žena izjasnilo se kako bi im edukacija o financijskoj pismenosti koristila u preuzimanju kontrole nad vlastitim novcem i u postizanju financijske neovisnosti. Čak 65% žena s djecom mlađom od 7 godina smatra da bi im edukacija o financijskoj pismenosti koristila, ali 72% ih ne stiže obrazovati se upravo zbog obiteljskih obveza.
Financijski propusti (u ime ljubavi)
Kristina Ercegović, hrvatska poduzetnica, poslovna savjetnica, osnivačica i direktorica portala Žene i novac te autorica knjiga "Sam svoj gazda: Kako uspjeti u poduzetništvu unatoč svemu i svima?" i "Najjači si kad si svoj", u nastavku upozorava na nekoliko situacija s kojima se žene susreću i daje konkretne savjete kako izbjeći moguće financijske zavrzlame.
Osim potrebe za boljim balansom između neplaćenog i plaćenog posla, važno je žene osvijestiti i o životnim odlukama koje ih mogu skupo stajati. Neke od najčešćih pogrešaka koje treba izbjegavati, upozorava Ercegović, jesu dizanje kredita za druge osobe te ulaganje u opremanje ili obnovu tuđe, partnerove imovine, od koje žena nema previše koristi ako slučajno dođe do rastave. Isto vrijedi za pomoć u pokretanju i vođenju biznisa partnera ili neke bliske osobe bez pismene potvrde. Oslanjanje na interni dogovor vrlo se brzo može pokazati kao loša odluka.
Žene također prečesto odustaju od imovine koju su stekle prije braka u korist akumulacije imovine s partnerom, a još je lošija verzija odricanje od zajedničke imovine nakon razvoda. Također, hrvatski mentalitet, pogotovo u manjim mjestima, gdje ljudi jako drže do tradicije, naučio je žene da se moraju odreći nasljedstva u korist braće jer je žena ta koja se seli k mužu i kojoj ne trebaju nekretnine ili kakva druga financijski vrijedna imovina. To je potpuno pogrešno razmišljanje, ističe Kristina Ercegović, koja poziva sve žene da uvijek traže svoj dio kolača jer ga zaslužuju jednako kao braća ili muž.
Pogrešno je i dopustiti nekom drugom da upravlja ženinim novcem, govori Ercegović jer, koliko god se žena osjećala kao da ne zna ništa o financijama, prepuštanje kormila mužu ili partneru nije pametno rješenje. Osim toga, danas se sve o tome može naučiti putem interneta, društvenih mreža, sudjelovanjem na besplatnim radionicama o financijama i slično. Mogućnosti informiranja su zaista široke i kad je riječ o ulaganjima. Ercegović ističe da žene u današnje vrijeme statistički premalo, prekasno ili uopće ne investiraju, što bi se na putu do financijskog osamostaljenja sigurno moralo promijeniti.
Uz sve navedeno, žene, a pogotovo one mlađe, nerijetko zanemaruju pitanja mirovine i oporuke. Svaka bi žena trebala znati odgovor na pitanje kako zamišlja svoju treću dob, što može očekivati od zakonske mirovine te koje su joj dodatne mogućnosti štednje. Primjerice, u Hrvatskoj je moguće ugovoriti dobrovoljnu mirovinsku štednju, zahvaljujući kojoj možete dodatno štedjeti za nadolazeću starost i dodatno se osigurati. Svaki član fonda sam odlučuje koliko će novca uplaćivati i kad, a uz štednju dobiva prinos mirovinskog fonda te 15% državnih poticaja.
Također, ako već imaju djecu, sastavljanje oporuke zadaća je koju ne smiju zanemariti ako žele svojim potomcima pružiti financijski sigurniju budućnost. Međutim, da bi to uspjele, prvo je moraju priskrbiti sebi, a put do toga ide uz pomoć financijskog opismenjavanja, poručuje za kraj Kristina Ercegović.
