Nagle promjene vremenskih prilika, od ekstremno niskih temperaturnih vrijednosti do natprosječno visokih, kakve su zabilježene proteklih dana, donijele su poteškoće, ne samo hroničnim bolesnicima i meteoropatama, već je i, općenito, cijeloj populaciji narušilo raspoloženje.
Ekstremni uvjeti
Potvrđuje to Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometerološkog zavoda (FHMZ), istakavši da smo ove godine iskusili izuzetno nagle promjene vremenskih uslova. To se, kaže, prije svega, odnosi na temperaturni režim.
- Već krajem marta smo imali prodor hladne zračne mase sa sjevera evropskog kontinenta, koji je uslovio da smo imali nekoliko mraznih dana, ne samo u Bosni, nego i u planinskom zaleđu Hercegovine, pa ponovo, potom, nakon nekoliko dana prodor hladne zračne mase koji je uslovio da smo imali pet uzastopnih dana s mrazom u Bosni, dok se u Hercegovini mraz zadržao tri dana. Upravo su te nagle oscilacije ekstremno niskih temperatura s natprosječno visokim temperaturama zraka dovele do toga da osjećaj ekstremnosti bude dosta izražen - objašnjava Krajinović.
Te nagle promjene su, napominje, vrlo rijetka pojava u našoj zemlji koja djeluje na zdravlje ljudi, a kako naglašava, osjećaj pravog proljeća još nismo iskusili.
- Jedina slika proljeća koju smo imali jeste od proteklih nekoliko dana i dana vikenda, kada smo imali visoke vrijednosti zraka i obilje sunca, sve ostalo su bile nagle izmjene ekstremnih uslova. Iako bi se moglo reći da je ovih dana vrijednost temperature zraka natprosječno visoka, riječ je o samo nekoliko stepeni iznad uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Vrijednosti koje mjerimo na meteorološkim stanicama u našoj zemlji nisu ni blizu onih rekordnih - govori Krajinović.
Pljuskovi i kiša
Podsjeća da je 14. aprila prošle godine izmjeren apsolutni rekord od 33,3 stepena Celzijusa, i to u Zenici. Istog dana, kaže, u Bihaću je izmjeren 32,1 stepen. U Sarajevu je, pak, jedan od najstarijih rekorda za april, onaj izmjeren 21. aprila 1950. godine od 30,2 stepena, a u Mostaru 31,8 stepeni koji datira od 27. aprila 1947. godine.
- Ove godine maksimalne temperature zraka širom naše zemlje nisu prešle 29 stepeni Celzijusa, što samo govori koliko je prošla godina bila ekstremnija i toplija u odnosu na ovu - kaže on.
Kada je riječ o prognozi za naredne dane, Krajinović iznosi da se prognoziraju nestabilna atmosfera i promjenljive vremenske prilike. Širom zemlje se, kaže, očekuju povremene padavine, najčešće u obliku pljuska, a usto i postepen pad temperature zraka.
Prvomajski praznici
Prognozni modeli, preliminirani, za predstojeće prvomajske praznike, kako Krajinović navodi, naklonjeni su svima onima koji te dane planiraju provesti na otvorenom.
Međutim, detaljnije informacije o tome kakve nas vremenske prilike očekuju za 1. maj bit će poznate u narednim danima.
Foto: Radio Sarajevo
