Petar Blažić (65), književnik, maratonac i humanitarac, u utorak će krenuti iz Banjaluke pješke u Sarajevo na još jedan kulturno-humanitarno-sportski pohod kako bi na taj način povezao dva grada.
Na ovaj pohod odlučio nakon što su građani Bosne i Hercegovine zatražili pravdu za Davida Dragičevića iz Banje Luke i Dženana Memića iz Sarajeva, mladiće koji su stradali, a čije porodice traže istinu o uzrocima njihove smrti.
Spajanje mostova
U utorak ujutro Blažić će krenuti sa starog mosta u banjalučkom naselju Trapisti, zatim će na Trgu Krajine ili Davidovom trgu, kako ga sada mnogi zovu, odati počast mladom Banjalučaninu, zapaliti svijeću i na kratko odložiti baklju i crvenu ružu koje nosi na sve svoje pohode.
Preko Kneževa, Travnika i Kiseljaka planira da u petak u popodnevnim časovima završi putovanje dugo oko 200 kilometara. U Sarajevu će nakon što dođe do jednog od mostova na Miljacki odati počast i Dženanu Memiću na mjestu koje izabere njegova porodica.
Ekipi Anadolu Agency (AA) Blažić na mostu u Trapistima ispričao je da želi da poveže most na Vrbasu s mostom na Miljacki.
“Očekujem da se mi približavamo jedni drugim, da se povezujemo. Po reakcijama koje sam dobio na Facebook stranici ljudi su oduševljeni”, ispričao je Blažić.
Mnogo mu znače poruke podrške pred polazak na putovanje, a naročito poruka “Sarajevo vas dočekuje raširenih ruku”.
“To su velike ljudske stvari koje nas vežu, povezuju, koji u toj različitosti kultura vidimo snagu. To nam treba, to dosta vremena nije bilo i to trebamo podstaknuti”, rekao je Blažić.
David i Dženan su trebali biti budućnost
Na ideju o povezivanju Banje Luke i Sarajeva došao je dok je učestvovao u humanitarnoj akciji u borbi protiv Laforine bolesti, kada je takođe pješačenjem od Banjaluke do Maglaja povezao ove gradove i porodice Gajić i Salkić, Alminu i Milanu koje imaju istu bolest. Čekao je povod pa je izabrao da to bude zbog Davida i Dženana.
“Zbog ljudske nemarnosti dva mlada lika su izgubila život, a trebali su da budu budućnost ove zemlje. To je solidaran ljudski humanitarni gest koji svaki normalan čovjek podržava”, rekao je Blažić.
Blažić je 42 godine proveo u Berlinu, a prije dvije i po godine vratio se u domovinu, u zavičaj.
“Hodam i pišem, za dvije i po godine prešao sam po BiH 7.000 kilometara ispisao mnogo novih stranica, pokrenuo mnogo humanitarnih akcija, učestvovao u sportskim manifestacijama i sve to finansiram sam”, kazao je on.
Na pitanje koja mu je glavna ideja vodilja u životu rekao je biti čovjek i ocijenio da to nije lako.
“Čovjek mora puno raditi, ja sam shvatio u Berlinu, tamo sam se formirao kao ličnost započeo sa sportom, novinarski i književni rad, onda sam shvatio da čovjek mora svaki dan sebe nadograđivati da bi bio bolji solidarniji, plemenitiji i to me ispunjava zadovoljstvom, energijom i snagom, zato što tako razmišljam”, rekao je Blažić.
Smatra da je jako važno biti čovjek i željeti svakom čovjeku dobro, davati i ne očekivati ništa zauzvrat.
“Činiti nekome dobro čini čovjeka srećnim. Uvijek kad se sjetim nenormalnih stvari ispred mene iskoči lik velikog državni Hosea Muhike koji je rekao ‘Ili ste sretni s malo ili ništa nećete postići'”, kaže Blažić.
U proteklom vremenu objavio je devet romana i 1.300 reportaža, te učestvovao u brojnim maratonima. Dok hoda uvijek mu se javljaju ideje koje zabilježi odmah ili pri prvoj kraćoj pauzi.
“Za 40 godina prešao sam 250.000 kilometara pišući u hodu, jedinstven vjerovatno slučaj i 750.000 kilometara u autu”, kaže on.
Mi smo jedno
Priča da je hodajući po BiH upoznao 500 ljudi, razgovarao s oko 300 i shvatio da ljudi u BiH imaju dobrotu, solidarnost, hoće da saslušaju čovjeka i željni su pomoći. Više puta se to dokazalo u njegovim humanitarnim pohodima kada su ga redovno pitali kako da i oni pomognu.
“Svugdje su ljudi sa ovog područja u svijetu prepoznatljivi po dobroti. Treba te dobre stvari otkrivati, afirmisati, da nadvladaju loše stvari”, kazao je on.
Mostovi, baklja, mir, tolerancija, međusobno uvažavanje, zajedništvo, najznačajniji su Blažiću, koji smatra da je potrebno “akceptirati i respektirati jedni druge”.
“To je moguće, vidim po reakcijama da se ostvaruje. Ljudi su spremni na suživot, na mir, toleranciju, mi smo jedno”, dodao je on.
Stari most u Trapistima od posebnog je značaja za Blažića, želio bi da to postanje “Art most”, da mladi repariraju daske kojima je prekriven i upišu na njima svoja ima , a da se duž mosta postave panoi na kojima bi umjetnici mogli praviti crteže i grafike.
