Dokumenti iz tog razdoblja i razgovori s nekim od glavnih likova odražavaju odlučnost tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona i njegovog tima za vanjsku politiku da po svaku cijenu pronađu rješenje trogodišnjeg rata, prije nego što je njegova predizborna kampanja započela ozbiljno 1996. godine.
Čak i ako je to značilo nagrađivanje lidera bosanskih Srba za njihovu politiku etničkog čišćenja dajući im ono što su zacrtali – otcjepljenje, piše britanski The Guardian.
Više od 8.000 muškaraca i dječaka pobijeno je nakon pada Srebrenice, koju su srpske snage zauzele, navodno, sigurno područje UN-a, u prvom genocidu na tlu Evrope od nacističke ere.
Clinton je, uoči početka kampanje za izbore na kojima se borio za drugi mandat, tražio od vlade u Sarajevu 1995. godine da načini ustupke Srbima u BiH kako bi se okončao rat, stoji u povjerljivim dokumentima koji su nedavno objavljeni i sadrže Clintonov tajni plan za BiH.
Dokumenti koje je objavila predsjednička biblioteka potiču iz ljeta 1995. godine, neposredno u vrijeme pada Srebrenice i nekoliko mjeseci prije sklapanja Dejtonskog sporazuma.
Prema tim dokumentima, ali i izjavama zvaničnika iz tog perioda, Clinton je želio da se rat u Bosni okonča prije početka kampanje za predsjedničke izbore održane 1996. godine na kojima se borio za drugi mandat.
U transkriptima telefonskih razgovora Clintona sa drugim svjetskim liderima, stoji kako je on više puta ponovio da je razočaran što snage bosanskih muslimana nisu uspjele da sačuvaju Srebrenicu.
Glavni Clintonov operativac za sprovođenje tajnog plana koji bi okončao rat u BiH bio je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Anthony Lake. Sprovođenje plana počelo je nekoliko sedmica prije pada Srebrenice i uključivalo je postizanje mirovnog sporazuma kojim bi Bosna bila podijeljena na dva približno jednaka entiteta.
U slučaju da to propadne, plan je bio da se povuku mirovne snage UN-a, prekine embargo na isporuku oružja BiH i pruži inicijalna zračna podrška muslimansko-hrvatskim snagama u borbi protiv Srba.
Clintonov plan predviđao je da se prvo održe razgovori američke administracije sa predstavnicima Sarajeva, kako bi ih ubijedili na ustupke poslije pada Srebrenice.
Prema tom planu,”Federacija muslimana i Hrvata” trebalo je da dobije nešto manje od polovine države, dok bi Amerikanci razmotrili i pritisak na muslimansku stranu da pristane na mogućnost da Srbi u BiH u roku od dvije do tri godine po okončanju rata održe referendum za izdvajanje iz BiH.
Ukoliko bosanski muslimani ne mogu da ubijede bosanske Srbe da njihova budućnost leži u reintegraciji u BiH, nema smisla blokirati mirno razdvajanje zajedničke države, po čehoslovačkom modelu – predviđao je Clintonov plan.
Kako stoji u objavljenim dokumentima, neki članovi Clintonove administracije nisu bili zadovoljni ovakvim planom.
David Scheffer, savjetnik tadašnje ambasadorice SAD u UN Madeleine Albright, napisao je da su “Srbi zauzeli veliki dio teritorije zahvaljujući etničkom čišćenju i sada im omogućavamo demokratski referendum da to potvrde, to je veoma klizav teren”.
On je kasnije u svojim memoarima tvrdio kako je moguće da je Lakeov nastup zapravo samo bio provokacija da se više razgovara o BiH u Bijeloj kući.
