Kada predsjednik Republike Francuske Emmanuel Macron u četvrtak u Dvorcu Versailles bude primao europske lidere koji će tamo razgovarati o energetskim i obrambenim politikama, stajat će nasuprot grandiozne, ali poznate kulise.
Tamo je, naime, 2017. godine ugostio ruskog predsjednika Vladimira Putina. Bio je to njegov prvi pokušaj da uspostavi odnos s ruskim liderom. Macron je nastavio inzistirati na komunikaciji s Putinom čak i kada je ovaj 24. veljače naredio napad na Ukrajinu, piše Politico.
Macron s Putinom razgovora više od bilo kojeg drugog svjetskog lidera. Francuz i Rus čuli su se 11 puta tijekom proteklih mjesec dana. Jednog su dana razgovarali čak dva puta. Elizejska je palača svaki put objavila točno o čemu su razgovarali te tako omogućila svijetu da vidi kakav odnos imaju francuski i ruski predsjednik.
Macron je liniju komunikacije s Putin možda uspio ostaviti otvorenom, ali do sada nije pokazao da utjecao na Putinovo ponašanje.
Dok su se ruski vojnici pozicionirali nedaleko od rusko-ukrajinske granice, Macron se s Putinom sastao u Moskvi. Dok su sjedili za sada naširoko poznatim stolom od šest metara, Macron je Putina pokušao nagovoriti da se suzdrži od ratobornih poteza. Nekoliko tjedana poslije, Rusija je napala Ukrajinu.
Putin je 3. ožujka nazvao Macrona kako bi mu rekao da se ruske operacije u Ukrajini "odvijaju prema planu". Dok je ruski predsjednik pričao sa svojim francuskim kolegom, ruski su vojnici napadali nuklearnu elektranu u Zaporožju, najveću nuklearku u Europi.
Dok su Rusi udarali po Mariupolju i Černihivu, Putin je Macronu navodno govorio kako se ukrajinske snage služe "ljudskim štitovima" te da se ponašaju poput "nacista". Prema izvještaju Elizejske palače, Macron je Putinu odrješito odgovorio: "Zavaravaš se. To što mi govoriš ne odgovara stvarnosti i ne može opravdati nasilje koje si danas počinio."
Macron i Putin posljednji su puta razgovarali 6. ožujka. Tvrdnja ruskog predsjednika da će Moskva odgovoriti na Macronov "osobni zahtjev" i otvoriti humanitarne koridore koje će Ukrajinci moći koristiti za bijeg s ratišta, ali samo ako će otići u Rusiju, iznenadila je francuskog predsjednika. Macron se promptno pojavio na televiziji kako bi odbacio ruski plan: "Ništa od toga nije ozbiljno. To je moralni i politički cinizam. Neprihvatljivo mi je to."
Opsjednut Trumpom i Putinom
Prema tvrdnjama Elizejske palače, Putin je nakon Macronovog inzistiranja pristao na sastanak s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju kako bi se osigurale ukrajinske nuklearne elektrane, no taj se sastanak još nije održao.
Premda su se Macronovi pokušaji da ostane u kontaktu s Putinom našli na udaru kritika, poglavito nordijskih i baltičkih zemalja, zemalja koje su najbliže Rusiji, dužnosnici Elizejske palače i Macronovi pristaše inzistiraju da je važno da Putin i on nastave komunicirati, pogotovo zato što Zapad Rusiju napada ozbiljnim i sveobuhvatnim sankcijama te Ukrajini šalje oružje.
"(Pokušaji diplomacije) nisu pretjerano korisni, ali svejedno moramo pokušati. Možda se mogu spasiti životi", rekao je Michel Duclos, iskusni francuski diplomat koji je nekoć bio francuski ambasador u Siriji. "Ne smijemo ostaviti dojam da nismo spremni razgovarati. S obzirom na to da je Putin sve više izoliran, moramo ustrajati."
Politico piše da je Macronovo inzistiranje na komunikaciji s Putinom na momente djelovalo kao pokušaj da ispravi prošle greške ili izvuče korist iz višegodišnjih pokušaja da uspostavi odnos s Rusijom.
Macronovo dodvoravanje Putinu ne odudara od drugih poteza koje je poduzeo na međunarodnoj sceni. Macron je održavao kontakt s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u trenutku kada je ovaj bio vrlo neprijateljski nastrojen prema Europskoj uniji, što je mnoge navelo da posumnjaju u predanost Washingtona Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
"(Macron) je bio opsjednut Trumpom i Putinom", rekao je jedan od bivših Macronovih savjetnika. "Mislio je da se njih dvojica moraju osjećati kao da ih se sluša."
Uz susret u Versaillesu 2017. godine, Macron je Putina ugostio još tri puta, a 2018. je dva puta otputovao u Rusiju. S druge strane, Ukrajinu je prvi puta posjetio tek u veljači 2022. godine.
EU kao alternativa Kini
Prema tvrdnjama Macrona i njegovim pristašama, francuski je predsjednik Rusiju htio privući u europsku orbitu i probleme riješiti na pragu Europske unije. Macron je Putinu 2019. godine rekao da Rusiju vidi kao "europsku zemlju" koja ima važno mjesto u Europi zajedničkih vrijednosti.
"On je htio Rusiji ponuditi alternativu Kini", rekao je bivši Macronov savjetnik. "Zato ga je pozvao u Versailles... Rekao je da Rusiju moramo vezati za Zapad te da se to treba napraviti pomoću ekonomije i europske otvorenosti."
Politico piše da je Macron ponekad znao ostaviti dojam da mu je odnos s Rusijom važniji od onog s europskim partnerima. Bivši francuski ambasador Michel Duclos kaže da sastanak Macron-Putin koji se 2019. održao uoči samita država Skupine G7, a na kojem su francuski i ruski predsjednik razgovarali o sigurnosnim pitanjima, nije dobro primljen.
"Normalno je pozivati strane lidere u Elizejsku palaču, međutim privatna rezidencija francuskog predsjednika intiman je ambijent", rekao je Duclos. "Nismo bili upozorili Nijemce i druge EU države pa su se naljutili. A tema, odlučio je s Putinom razgovarati o 'novoj arhitekturi sigurnosti'. Svi su bili sumnjičavi jer za njih to znači NATO, a s Putinom ne priča o NATO-u."
Neki su istaknuli da je Macron ponekad znao reproducirati teme o kojima je Moskva htjela raspravljati. Znao se doticati "modernih ruskih trauma", a 2019. je pričao o Europi koja se proteže od Lisabona do Vladivostoka, ideji koju je Putin putem novinskog članka plasirao 2009. godine.
Macron je jednom kritizirao vlastito Ministarstvo vanjskih poslova te konstatirao da u njemu djeluje "duboka država" koja ga opstruira i komunicira s Rusijom. Mnogi drže da Macron radije sluša političare koji se s nostalgijom prisjećaju dana kada je Francuska igrala znatno važniju ulogu u svjetskoj politici te one koji su bili preblagi prema Rusiji, poput bivših ministara Huberta Védrinea i Jean-Pierrea Chevènementa.
'Mislili smo da znamo što Rusi žele'
"Možda se mislilo da znamo što Rusi žele", rekla je Marie Dumoulin, direktorica programa Šire Europe u Europskom vijeću za vanjske poslove. "Nema sumnje da smo podcijenili koliko jako Rusi žele kontrolirati Ukrajinu. Postojala je pretpostavka racionalnosti, držalo se će invazija Ukrajine biti iznimno skupa akcija, a k tomu i iracionalna... No, u Rusiji vlada drukčija racionalnost."
Prema Nicolasu Tenzeru, stručnjaku za francusko-ruske odnose na Pariškom institutu za politologiju, Macron je bio u prilici postaviti neke granice, ali je te šanse propustio. "Njemačka i Francuska ostavile su dojam da pritišću Ukrajinu da 2019. godine prilikom pregovaranja o novim uvjetima sporazuma u Minsku prihvati određene ustupke", rekao je Tenzer. "Ukupno gledano, djelovalo je kao da je Francuska za udovoljavanje."
Teško je reći kada je točno Macron "progledao".
Putin se, čini se, ne trsi baš oko Macrona. "S Putinom je teško razgovarati jer baš i nema dijaloga", rekao je bivši francuski diplomat koje je sudjelovao u pregovorima koji su prethodili potpisivanju Sporazuma iz Minska. Dodao je da su razgovori s Putinom uglavnom jednostrani. "Vladimir Putin bi ponavljao rusku povijest, svoj narativ o velikom Ruskom carstvu i Staljinovom komunizmu. Grozno je to... on više ponavlja, a manje uvjerava. Vaše mišljenje jednostavno nije važno", dodao je diplomat.
Izvještaji Elizejske palače o razgovorima Putina i Macrona najčešće su se objavljivali zajedno s fotografijama na kojima se mogao vidjeti neobrijani, napeti i usredotočeni francuski predsjednik. U Parizu se nagađalo da su one objavljivane kako bi se Francuzima uoči predsjedničkih izbora u travnju poslala određena poruka.
'Drukčiji' Putin
Anne Genetet, zastupnica u francuskom parlamentu iz redova Macronove Republike u pokretu, rekla da se izvještaji o razgovorima Macrona i Putin objavljuju kako suprotna strana ne bi o njima govorila neistine.
Nakon što Macron Putina nije uspio odgovoriti od napada na Ukrajinu, Elizejska je palača objavila da se francuski predsjednik u Moskvi sastao s "drukčijim" Putinom, Putinom koji ga je umarao "dugim monolozima" i "povijesnim revizionizmom". Znalci su odmah rekli da se Putin oduvijek tako ponašao te da Macron očito to nije bio spreman prihvatiti.
Macron sada traži da se Rusiji nametnu još oštrije sankcije. "Kao da se želi iskupiti za prijašnji entuzijazam", rekao je jedan dužnosnik. Francuska je podržala sve sankcije koje su do sada nametnute Rusiji, a jedan od Macronovih savjetnika tvrdi da francusku predsjednik stalno priča sa svojim kolegama iz Europske unije i NATO-a.
Francuski predsjednik nije jedini lider koji priča s Putinom. Izraelski premijer Naftali Bennett prošlog se tjedna u Moskvi sastao s Putinom, a njemački kancelar Olaf Scholz također je s ruskim predsjednikom razmijenio par telefonskih poziva.
Unatoč svemu, malo je vjerojatno da će Macron prestati pričati s Putinom. U Francuskoj prevladava mišljenje da je on najbolja osoba za kontaktiranje Moskve, čak i ako njegovi dosadašnji mirovni napori nisu urodili plodom.
Elizejska je palača 6. ožujka objavila da Macron još uvijek radi na organizaciji sastanka Rusa i Ukrajinaca.
"Francuska mora odigrati tu ulogu. Članica je Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i jedna je od važnijih članica Europske unije", rekao je jedan bivši djelatnik Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske. "Do sada sam se susreo s mnogo sranja, no jedna je stvar sigurna - komunikacijske linije uvijek moraju biti otvorene. Nikad ne znate kad će vaš suparnik potražiti izlaz."
