Nakon što je na stranici Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske objavljen novi nastavni plan i program za učenike 9. razreda osnovnih škola na području ovog bh. entiteta s posebnim fokusom na predmet historije, to je postala glavna nacionalna tema u Bosni i Hercegovini. O svemu se sada oglasilo i Ministarstvo prosvjete i kulture RS reagujući na komentare brojnih bh. i međunarodnih zvaničnika i ostalih osoba iz javnog života te nastojeći pojasniti zbog čega su se odlučili za nastavni plan u kojem će djeca, između ostalog, učiti Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, međutim, ne kao o ratnim zločincima već herojima.
Naime, kako su naveli, Zakonom o vaspitanju i obrazovanju RS, ministar prosvjete i kulture na prijedlog Republičkog pedagoškog zavoda donosi Pravilnik o nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje, na osnovu kog se, kako kažu, ostvaruje vaspitno-obrazovni proces u Republici Srpskoj.
Dalje su naveli da je donesen novi plan i program i brojne promjene za nastavnu 2024/2025. godinu dalje ističući da je njima “simptomatično da je interesovanje medija iz Federacije BiH usmjereno samo ka jednom nastavnom programu i to onom iz predmeta Historije”.
“Iako su u ovoj školskoj godini u primjeni dva adaptirana programa iz ovog predmeta, nastavni program Historije za 8. razred i nastavni program Historije za 9. razred. Interesovanje se zadržalo na programu za 9. razred Historije i u tom smislu iznijeti su brojni paušalni stavovi, koji odražavaju lični stav i doživljaj dokumenta nestručnih osoba. Neophodno je naglasiti da se u Nastavnom programu nastavnog predmeta Historija za 9. razred osnovne škole ne ‘pominje’ nova tema, već se nastavna tema Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat’ nalazi u nastavnom programu i jedanaesta je tema ovog programa. Ličnosti poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao i drugih, predstavljaju osobe koje su u periodu koji se izučava, obavljali značajne dužnosti u vojnom i političkom životu Republike Srpske, te se stoga ne mogu izostaviti prilikom predstavljanja događaja koji se odnose na nastanak Republike Srpske i Odbrambeno-otadžbinski rat”, kažu iz navedenog ministarstva.
Prilikom objašnjavanja o promjeni nastavnog plana i programa, u jednoj od rečenica iz ministarstva su naveli da “svaka predložena promjena ima svoju naučnu utemeljenost i potkrepljena je mišljenjem stručnih članova koji su radili na izradi tog nastavnog plana i programa”.
Međutim, iz ministarstva nisu naveli također još nekoliko nepobitnih i dokazanih činjenica, a to su da su Ratko Mladić, Radovan Karadžić i mnogi drugi presuđeni ratni zločinci koji su kao vojno i političko vodstvo iz RS dobili doživotne ili višegodišnje kazne zatvora.
Međunarodni tribunal u Hagu su Mladića i Karadžića osudili zbog genocida, etničkog čišćenja i drugih zločina protiv čovječnosti. Upravo zbog takvih utvrđenih činjenica i presuda, ova dvojica ratnih zločinaca će kraj života provesti u zatvoru, ali djeci u RS, osim ako to negdje usput nisu čula, u školama to neće biti rečeno niti će ikada učiti o tome.
Osim toga, u obrazovnom sistemu RS mladi će učiti da je u Bosni i Hercegovini bio “odbrambeno-otadžbinski rat”, a ne rat u BiH u kojem je stradao veliki broj građana, a najviše bošnjačkog i hrvatskog, odnosno, nesrpskog stanovništva.
Samoproglašena “Republika srpskog naroda u BiH”, predvođena Radovanom Karadžićem, uz podršku režima Slobodana Miloševića u Srbiji i Jugoslovenske narodne armije (JNA), pokrenula je rat koji je trajao od aprila 1992. do kraja 1995. godine. Njihova kampanja u Bosni i Hercegovini se oslanjala na politiku i taktiku “etničkog čišćenja” silom zaposjednute teritorije od bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u cilju stvaranja ‘Velike Srbije’.
U aprilu 1992. godine jedinice JNA počele su granatirati glavni grad Bosne i Hercegovine, a ubrzo su im se pridružile i paravojne formacije lojalne Radovanu Karadžiću.
Vojska Republike Srpske (VRS) je nastavila napredovanje tokom 1992. godine, vršeći posebno razaranje po istočnoj Bosni.
Pred kraj rata, tačnije, u julu 1995. godine desilo se jedno od najvećih stradanja gdje je, također, na području istočne Bosne – u Srebrenici, počinjen genocid.
Grad Srebrenica u istočnoj Bosni bio je enklava pod kontrolom bosanskih Muslimana, odnosno Armije Republike BiH (ABiH).
Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubistava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina. Desio se u regionu Srebrenice, a izvršile su ga Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, te paravojna formacija “Škorpioni”, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.
Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi.
Međutim, uprkos svemu navedenom, iz RS i dalje nastavljaju svoje tvrdnje:
“Cilj je da se učenicima na objektivan i nepristrasan način predstave događaji, ličnosti, kao i procesi iz neposredne prošlosti, kao i da se kod njih razvije kritičko mišljenje kada su događaji iz Odbrambeno-otadžbinskog rata u pitanju. Većina ovih sadržaja se već nalazila u programu i udžbeniku, a Stručni tim je radio, prije svega, na kreiranju novih ishoda i proširivanju pojedinih sadržaja. Planom udžbenika za osnovnu školu predviđeno je da se koristi udžbenik nastavnog predmeta Historije za 9. razred autora Dragiše Vasića. Udžbenici se pišu na osnovu važećeg Nastavnog plana i programa, te se novi udžbenik može očekivati u narednom periodu. Obaveza nastavnika je da realizuju nastavni program i u tom smislu im je kao podršku Republički pedagoški zavod (Stručni tim) kreirao Priručnik za nastavnike u kome su date smjernice za realizaciju teme ‘Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat’, kao i sadržaji koji su navedeni u okviru teme, te fotografije, dokumenti, svjedočanstva savremenika i učesnika značajnih događaja, dokumentarni filmovi i slično. Navedeni Priručnik još uvek nije u primjeni, već je u procesu recenzije i nastavnici će biti sa istim upoznati kada bude završen proces recenzije, lektorisanja i tehničke pripreme. Jedan od rezultata prethodno pomenute analize procjene kvaliteta nastavnih programa je i iskazana potreba nastavnika istorije da se broj časova za realizaciju nastavne teme o Republici Srpskoj poveća, te je sada kreiran program u kome je predloženo da se za temu ‘Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat’ planira 10 časova sa tendencijom da se broj časova u narednom periodu i poveća. “, nastavljaju i dalje svoje tvrdnje pritom zaboravljajući napomenuti da su prilikom presuda ratnim zločincima koji su učestvovali u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u BiH upravo brojni snimci i fotografije takvih aktivnosti, ali i brojna svjedočenja žrtava i porodica stradalih bili priloženi kao dokazi u Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.
Na kraju, važno je istaći i to da tvrdnja da je rat u BiH biti prikazan na “objektivan i nepristrasan način” je prije svega skandalozno, a onda i lažno budući da u toj objektivnosti ni u jednom trenutku nisu naveli presude ratnim zločincima kao ni podatke o brojnim stradanjima nedužnih civila i to nesrpskog stanovništva.
