"Mi kao država koja nema monetarnu politiku kroz vezu sa eurom kroz Currency board mi imamo samo fiskalnu politiku, dakle samo budžetsku politiku, kao mehanizam djelovanja na bilo kakve krize. U tom smislu u budžetu rješavamo tako što neka sredstva upućujemo prema kriznim događajima kao što su poskupljenja ili s druge strane vidjeli ste kroz fiskalnu, odnosno poreznu politiku, odustajemo kroz ove akcize koje vjerujem da će se usvojiti, odustajemo od nekih poreskih opterećenja", rekao je Novalić.
Dodao je da su to otprilike mogući pravci djelovanja naše fiskalne politike.
"Kada su u pitanju cijene, vi znate da smo u obje oblasti, u energiji i u hrani, ograničili još prije godinu dana, oko 500 proizvoda prehrambenih, na marže koje iznose veleprodajno 6, a maloprodajno 8 i naftu koja je ograničena na 6 pfeninga od veleprodaje i 25 pfeninga od maloprodaje, smatra Novalić.
Istakao je da su to harmonizirali s Republikom Srpskom.
"Sljedeća moguća djelovanja Vlade, preko fiskalne politike, jeste transferi prema kritičnim oblastima, govorimo o energiji i o hrani. Nas zanimaju tri vrste energije. Prije svega struja, tu je situacija najbolja. Ne treba zaboravit da sada imamo oko četiri puta jeftiniju struju i za privredu i za stanovništvo nego što je to berzanska i na Zapadu", rekao je Novalić.
Istakao je da je to posljedica toga da Federacija BiH proizvodi struju i samim tim možemo vladati tim resursom.
"Puštanje bloka 4 i 5 će nam zagarantovat čak i ako sad nestane plina da bez problema pomoću struje možemo amortizirat nestanak plina jer nam se to već dogodilo 2009. kada je bio prvi nesporazum Ukrajine i Rusije, To je bilo na minus 10 stepeni, kada se potrošnja struje u Sarajevu povećala za 60 posto megavata, to je pola bloka 4", rekao je Novalić.
Dodao je da plin možemo amortizirat domaćim resursom strujom bez povećanja cijene.
"Intenziviramo južnu gasnu interkonekciju da ne zavisimo više od jednog izvora. Najteži problem je sa gorivom koje aposlutno ne dobijamo, ni 1 litar iz BiH, te aposlutno zavisimo od svjetskih berzi goriva koje evo vidite niko živ ne može procijeniti kako će se kretat. Lijek protiv toga je ograničenje marži", smatra Novalić.
Drugi lijek je, ističe premijer, da imamo robne rezerve.
"Mi smo tu nešto već povukli već ove i prošle godine. Tek smo prošle godine uknjižili naftne terminale na BiH na naše terminale", rekao je Novalić.
Dodao je, da nakon što saniraju terminale oni se mogu puniti naftom što vrijedi stotine miliona maraka.
"Što se tiče hrane imamo solidne robne rezerve, još jednom pozivam da ljudi ne kupuju brašno u velikim količinama. Imamo ugovore sa Srbijom od koje tradicionalno nabavljamo pšenicu, već 50 godina. Tu nema problema, dobit ćemo ono što svake godine trošimo, ali ne više", rekao je Novalić.
On smatra da uprkos tome što je ulje poskupilo neće doći do nestašice.
"Fabrika u Brčkom je sama za sebe robna rezerva, proizvodi 90-95 miliona litara, ali je drugo pitanje, cijene. Mi tu u nekom budućem periodu također moramo izgraditi skladište za ulje jer ono je roba kratkoročnog perioda", smatra Novalić.
Također je napomenuo da Srbija Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji nije zabranila izvoz pšenice, što je unaprijed dogovoreno.
"Moram biti pošten pa reći, prije dvije godine kada je došlo do nestašice brašna, vještačke opet, Srbija ne samo da nije zabranila nego su nam oni odobrili 15.000 dodatno tona koje je Klas uvezao i na taj način kompenzirao tu povećanu tražnju", rekao je Novalić.
U ovim smislu zavisimo od Srbije, Hrvatske i Mađarske.
"Naša pšenica nema dovoljnu količinu glutena i mlinari je ne koriste za hljeb već za stočnu hranu, izvozimo 40.000 tona i ona se ne koristi za hljeb. Za hljeb se koristi pšenica Mađarske, Srbije i Hrvatske jer ima taj sadržaj, kod nas se radi na malim parcelama, nemamo mi tih površina koje imaju nabrojane zemlje", kazao je Novalić.
