Berlinski dnevni list Bild objavio je navodni plan Vlade Njemačke u slučaju da država bude napadnuta koji sadrži savjete za stanovništvo i obuhvaća sve aspekte društvenog života i gospodarstva
S velikim iznenađenjem, pa i zabrinutošću odjeknula je u Europi izjava njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa o tome da se Savezna Republika Njemačka mora pripremiti za rat protiv Rusije do 2029. godine budući da se Moskva, kako je rekao, nastavlja naoružavati pa bi se moglo desiti da se ne zaustavi na granicama Ukrajine. U Berlinu smatraju da bi sve trebalo biti spremno – za svaki slučaj. Zapravo, otkako je 24. veljače 2022. počela ruska agresija na Ukrajinu, u Njemačkoj je zavladala atmosfera sraha, ne samo zato što je to bio najveći napad na europsko tlo još od Drugog svjetskog rata nego i zbog pitanja koja je sljedeća meta invazije. U proljeće 2023. formiran je specijalni njemački obrambeni fond od 100 milijardi eura, čiji je cilj veće naoružavanje, ali se kasnije ispostavilo da to nije dovoljno da se pokriju sve potrebe. Jer, u posljednjih 30 godina u Njemačkoj, i drugim europskim državama, izdvajanja za obranu u Europi su bila kudikamo smanjena, pa su mnoge vojske došle na simboliku. Od Drugog svjetskog rata do rata u Ukrajini Zapadna Europa je u najdužem periodu svoje povijesti živjela u miru, pacifisti su bili uvjereni da se nitko neće odvažiti da krene u agresiju, ali su Rusi, nažalost, razbili takve iluzije i pokazali, kako je tvrdio pruski vojni teoretičar Clausewitz, da se “politika može voditi i drugim sredstvima”. Što se tiče tih drugih sredstava o njihovoj masovnosti samo ovaj podatak: Ukrajina je sada najminiranija zemlja na svijetu: pretpostavlja se da je na tisuću kilometara bojišnice zakopano više miliona eksplozivnih naprava.
Njemačka nakon tri decenije prvi put ove godine ponovo izdvaja dva posto bruto domaćeg proizvoda za obranu i tako ispunjava cilj koji je zacrtao NATO. Berlin će u ovoj godini za obranu izdvojiti preračunato 73,41 milijardu dolara, što je rekordni iznos ove države. U vrijeme hladnog rata ova država je izdvajala tri posto BDP-a, dva posto je bilo do 1992. godine i od tada je određivano manje. Sjedinjene Američke Države više puta su zahtijevale da svaka članica NATO-a za obranu izdvaja najmanje dva posto svog BDP-a, a 2014. na samitu NATO-a u Walesu to je dogovoreno kao cilj koji bi trebalo postići do 2024. Njemačka je prošle godine (2023.) za obranu iz proračuna izdvojila 56,64 milijarde dolara, što je 1,57 posto BDP-a. Prema pisanju više njemačkih medija, koji se pozivaju na podatke NATO-a, cilj od dva posto iz BDP-a ove godine će ispuniti dvije trećine članica Saveza. Ovo je svakako pozitivna tendencija, jer pojedini američki republikanci tvrde da bi njihov kandidat Donald Trump, ako u studenom pobijedi na predsjedničkim izborima, mogao donijeti odluku da se SAD povuku iz NATO-a. Trump je u veljači ove godine, na predizbornom skupu u Južnoj Karolini, izjavio da Amerika neće štititi od Rusije zemlje koje ne ispunjavaju zahtjeve NATO-a za obrambenu potrošnju, što je izazvalo ogorčenje u Europi, a i dodatni bijes nakon što je ustvrdio da bi “ohrabrio Putina da radi šta god želi” sa članicama koje ne uplaćuju dovoljno. Ministar Pistorius vjerojatno je imao u vidu i ova, Trumpove prijetnje kad je izjavio da Njemačka mora imati visok stupanj obrambene sposobnosti i odvraćanja. Ovaj ministar zagovara financiranje njemačke vojske iz redovitog državnog proračuna, jer posebni fond može biti upotrijebljen samo za kupovinu oružja, municije i opreme. Novac iz toga fonda, koji je na prijedlog saveznoga kancelara Olafa Scholza prihvatio njemački Bundestag, ne može biti upotrijebljen za održavanje ili popravljanje oružja, kao ni obuku vojnika koji će rukovati tim oružjem.
Berlinski dnevni list Bild objavio je navodni plan Vlade Njemačke u slučaju da država bude napadnuta koji sadrži savjete građanima (u zemlji su 84,3 miliona stanovnika) i obuhvaća sve aspekte društvenog života i gospodarstva. Prema tom planu, NATO-ovi saveznici bit će prebačeni preko Njemačke na istočno krilo Europe, a u slučaju istodobnih napada na nekoliko lokacija država neće moći pomoći svima, pa se preporučuje da ljudi budu spremni da se nose s teškoćama. U slučaju bombardiranja civilima se savjetuje korištenje skloništa, podzemnih parkirališta i metroa. Vlasti zadržavaju pravo evakuirati pojedine dijelove zemlje, ali se neće dopustiti razdvajanje obitelji. Bolnice moraju biti spremne za prijem velikog broja pacijenata tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Prema Bildu, plan podrazumijeva zabranu raspuštanja parlamenta dok se “Njemačka brani”. Zemlja bi se mogla suočiti s nestašicom hrane tijekom rata, stoga mogu biti uvedeni propisi o distribuciji namirnica, a Vlada može skladištiti pšenicu, raž i zob na tajnim lokacijama. Plan predviđa i “zalihe za slučaj nužde”, uključujući rižu, mahunarke i kondenzirano mlijeko kako bi se stanovništvo osiguralo jednim toplim obrokom dnevno, ponajprije stanovnici velikih gradova. Očevidno je da su u Njemačkoj izvukli određene pouke iz rata u Ukrajini u kojoj je raseljeno više od 10 miliona stanovnika, a nekoliko desetina tisuća civila ubijeno.
