Kako saznaje Klix.ba, države koje trenutno najviše potenciraju ekonomske i druge sankcije za političare u RS-u jesu Njemačka i Nizozemska čiji su se čelnici, naročito njemački šef diplomatije Heiko Maas, nekoliko puta oglašavali povodom situacije u BiH te su naglašavali nephodnost uvođenja sankcija.
"Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje", rekao je Maas u izjavi koju je u četvrtak dao za Klix.ba.
Namjere Njemačke, ali i drugih zapadnih zemalja koordinirane su i s namjerama Sjedinjenih Američkih Država čiji su zvaničnici naglašavali kako su sankcije "na stolu".
"Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu", naveo je specijalni izaslanik Gabriel Escobar prilikom posjete BiH.
Kako se navodi uoči sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU, gdje će prisustvovati svi ministri vanjskih poslova država članica EU, institucije Bosne i Hercegovine nalaze se u potpunoj blokadi čemu je doprinijela i retorika koja potencira podjele unutar BiH.
"Politička situacija u BiH narušena je od ljeta. Dok je neki napredak ostvaren 2020. godine, prije svega održavanjem izbora u Mostaru, državne institucije se sada blokiraju. Neprihvatljiva, i retorika koja propituje teritorijalni integritet, suverenitet i jedinstvo zemlje, doprinijeli su povećanju tenzija u BiH. Za Bosnu i Hercegovinu neophodno je da ostvari napredak na realizaciji 14 prioriteta Evropske komisije prije svega na ustavnim i izbornim reformama uočio izbora 2022. godine", navodi se.
Desničari nisu za sankcije
Ono što bi mogao predstavljati problem za uvođenje sankcija jeste nepostojanje konsenzusa na nivou Evropske unije o ovom pitanju. Unutar Evropske unije postoje države koje nisu saglasne s uvođenjem sankcija.
To se prije svega odnosi na Poljsku i Mađarsku, kao i na još neke manje države unutar EU koje su mišljenja kako Milorad Dodik ne želi secesiju, čime pokušavaju lideru SNSD-a i drugim zvaničnicima osigurati dodatno vrijeme za "uspostavljanje dijaloga" uprkos činjenici da su institucije Bosne i Hercegovine i dalje blokirane.
Samim tim, razgovori i o eventualnim ustavnim i izbornim reformama gotovo su pa nemogući s obzirom da je na snazi gotovo pa potpuna blokada ključnih državnih institucija.
Države koje bi eventualno mogle blokirati donošenje sankcija već ranije su nekoliko puta stvarale probleme Briselu povodom brojnih odluka što se svakako može vidjeti i kroz niz pitanja u kojima su Poljska, Mađarska i druge evropske države s desničarskim vladama stvorile opozicioni blok naspram Brisela i drugih zemalja zapadnog dijela Evrope.
Razmišljanja desničarskih zemalja mogu se svakako povezati i s nedavnim posjetama Viktora Orbana Banjoj Luci kao i Dodikovom odlasku u Ljubljanu gdje se sastao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.
Nakon sastanaka, Dodik je naveo kako je s Viktorom Orbanom i Janezom Janšom razgovarao o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini te je naveo kako je državnicima objasnio trenutni položaj i razmišljanja političara unutar entiteta RS.
Sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova EU jedan je od razloga što Narodna skupština RS-a još uvijek nije odredila datum 24. Posebne sjednice Skupštine na kojoj bi se trebalo razgovarati o prijenosu nadležnosti s državnog nivoa na entitetski nivo čime se nastoji "kupiti vrijeme" i prepustiti desničarskim vladama unutar EU da osiguraju znatno bolju pregovaračku poziciju vlastima u RS-u.
Evropski skup na kojem će se razgovarati o sankcijama može se protumačiti i kao jedan od razloga zašto su, nakon nekoliko mjeseci aktivnog bojkota, SNSD ministri unutar Vijeća ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom počeli dolaziti na sjednice čime se nastoji poslati slika kako je upravo ovaj dio Vijeća ministara BiH "za dijalog", uprkos činjenici što se na dosadašnje dvije sjednice glasalo protiv svake odluke koja se našla na dnevnom redu.
Foto: Twitter
