Nedavno se čulo kako Njemačkoj nedostaje oko 2 miliona stručnjaka, iako je istovremeno tu preko 2 i pol milona nezaposlenih, neće svaki stručnjak lako naći posao u ovoj zemlji.
Njemačkoj privredi ne ide toliko loše, doba pandemije se čini već zaboravljeno, rat u Ukrajini i dodatni troškovi su se već nekako uklopili u poslovanje, ne osjeća se nekakav strah za sudbinu ovdašnjih banaka.
Ekonomski stručnjaci i instituti uvijek iznova ukazuju na najveći problem: demografiju i nedostatak stručnjaka. Tu su jedino sitne razlike u trendu: je li potražnja postala nešto manja, ali je još uvijek na "visokoj razini" kao što je posljednji nalaz Instituta za njemačku privredu (IW) iz Kölna, ili je nedostatak tokom 2022. "postao još veći", što je zaključak izvještaja Njemačke industrijske i trgovačke komore (DIHK).
Stefan Hardege iz njemačke Komore nam kaže kako je to "problem koji u međuvremenu postoji u čitavom nizu sektora. Pogođena su posve različita zanimanja."
Sabine Köhne-Finster iz kelnskog Instituta osobito ističe nedostatak u socijalnim službama, kod odgajatelja, ali i u skrbi za stare i za bolesne. Isto tako je pravilo: što je "veća škola", veća je i potreba.
Ništa nije tako jednostavno: iako posao traži i 25 hiljada čistačica, osobito akademici u društvenim naukama će u pravilu teško naći posao. Na Zavodu za zapošljavanje je ovog marta bilo skoro 57 hiljada stručnjaka raznih vrsta i u marketingu i propagandi. Ni umjetnicima nije lako - nekih 40 hiljada umjetnika raznih vrsta je trenutno prijavljeno na Burzu, uključujući i 167 čarobnjaka koji niti sebi nisu mogli izvaditi posao iz šešira.
Čak i 50 hiljada informatičara traži posao
Isto tako se često čuje kako Njemačkoj nedostaje i dobrih majstora. I to ovisi gdje se posao traži i koja je to struka: na primjer u ovom trenutku posao traži preko 18 hiljada molera, 11 hiljada radnika u suhogradnji, 86 hiljada majstora za održavanje instalacija u zgradama...
Stefan Hardege iz Komore to objašnjava kako se "često vidi da kvalifikacije nezaposlenih u mnogo toga ne odgovara stručnosti koju tvrtke traže." Osim toga, njegov je dojam kako si osobito mladi više niti ne mogu zamisliti život u kojem će svakog dana 8 sati provesti na poslu. Dodaje i kako su poslodavci tu spremni na mnoge ustupke kako bi privukli stručnjake kakve trebaju, ali čak niti pitanje plaće se u svemu tome ne postavlja kao glavni problem.
Ipak i usprkos tome što se na velika zvona govori o potražnji za stručnjacima u IT-sektoru, statistikama njemačkog Zavoda za zapošljavanje oko 50 hiljada informatičara traži posao. Obzirom na napise po medijima i izjavama nadležnih, čini se upravo nevjerovatnim i kako je na Burzi i oko 13 hiljada medicinskih sestara i 6.000 skrbnika za stare i nemoćne. Uopšte, 95.000 osoba u medicinskim zvanjima u Njemačkoj traži posao.
Promjene u svijetu rada
Naravno, statistike Zavoda za zapošljavanje ne govore o motivaciji osoba koji traže posao, a Köhne-Finster ukazuje i kako se premalo pažnje polaže u razvoj čitavog radnog svijeta: "Treba malo pogledati: kako su se promijenili poslovi? Ima li drugih poslova koji su možda slični? Mogu li se preškolovati i tako pomoći smanjiti nedostatak stručnjaka?"
To se naročito vidi u odjeljku statistike Burze o skoro 193.000 nezaposlenih u "poslovima u upravljanju kompanijom ili organizacijom" jer je tamo i 117 hiljada sekretarica i uredskih namještenika. Tu je i oko 40 hiljada nezaposlenih u poslovima logistike i skladištenja, skoro 20 hiljada frizera također traži posao, a pravi pomor je u sektoru trgovine, tako i veletrgovine - tamo je preko 200 hiljada nezaposlenih.
No neke detalje u statistici Zavoda za zapošljavanje je doista teško objasniti: i ekonomistica Instituta u Kölnu ističe nedostatak stručnjaka u transportu, naročito mašinovođa. To se isto tako redovito čuje i kod poslovođa u sektoru špedicije, čak i u javnom prijevozu kako je "nemoguće" naći vozača. Istovremeno je na Burzi oko 160 hiljada vozača, najvećim dijelom za teretna vozila.
Nema jednostavnog rješenja
Hoće li onda stručnjaci iz inostranstva pomoći smanjiti nevolje njemačke privrede? Tu naši sugovornici jednako hvale napore njemačke vlade novim zakonom o doseljavanju olakšati dolazak stranih stručnjaka, ali Stefan Hardege također upozorava kako se "ne smije zaboraviti" niti ljudski potencijal ove zemlje - ne na kraju su tu i žene koje bi možda rado preuzele i neki "muški" posao, a obzirom na demografiju, teško da će se moći zaboraviti i na starije djelatnike. Po njegovom mišljenju treba i jednog i drugog, stranih stručnjaka i njemačkih radnika: "Samo jedno od tih rješenja neće biti dovoljno obzirom na demografiju."
U svakom slučaju, prije nego što netko i krene u ovu zemlju, nije loše pogledati statistike njemačkog Zavoda za zapošljavanje gdje se točno i kakve se to stručnjake doista traži, piše Deutche Welle.
