Kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH) gotovo kompletan izvoz prirodnog pčelinjeg meda tokom 2021. godine išao je ka zemljama Zaljeva. Naglašavaju da je Saudijska Arabija vodeća zemlja izvoza, te da je u nju je izvezeno 20,7 tona meda u vrijednosti od 549.514 KM.
Prosječna cijena za izvoz meda u Saudijsku Arabiju tokom prošle godine iznosila je 26 KM po kilogramu.
Međutim taj izvoz nije ni približan u odnosu na 2020. godinu kada je u tu zemlju iz BiH izvezeno 93,7 tone meda u vrijednosti od 1.894.422 KM – navode iz VTKBiH.
Oni pojašnjavaju kako su razlog ovog smanjenja vremenski uvjeti koji imaju negativan utjecaj na proizvodnju meda u BiH, te da pčelari nisu u mogućnosti podmiriti ni potrebe domaćeg tržišta.
S druge strane, Bosna i Hercegovina uvozi med i to najviše iz susjednih zemalja Hrvatske i Srbije. Tako je tokom prošle godine iz ove dvije zemlje uvezeno ukupno 531,2 tona u vrijednosti od 4.185.605 KM, sa prosječnom cijenom od 7,9 KM.
Također, u 2021. iz Turske uvezeno je 24,1 tona meda u vrijednosti od 109.735 KM, sa prosječnom cijenom 4,5 KM po kilogramu što zaista dovodi u pitanje kvalitet uvezenog meda u BiH – istakli su.
Iako je primjetan povećan rad inspekcijskih organa kada je u pitanju kontrola kvaliteta uvezenog meda, VTKBiH naglašava kako tu još postoji prostora za povećanje monitoringa kako bi se smanjili slučajevi meda sumnjivog kvaliteta.
– Treba raditi na povećanju svijesti građana da med kupuju isključivo kod registrovanih domaćih proizvođača – dodali su.
Pčelarstvo kao i proizvodnja meda ima veoma značajnu ulogu u sveukupnom obimu poljoprivredne proizvodnje, međutim prinosi u mnogome zavise od klime i klimatskih uvjeta, ali i ulaganja u opremu i pribora, te nove tehnologije.
Kako bi i ova podgrana poljoprivrede bilježila značajnije izvozne rezultate, VTKBiH kaže kako je potrebno prije svega od svih nadležnih institucija u BiH strateški se opredijeliti za povećanje konkurentnosti, koje podrazumijeva i optimalizaciju proizvodnje.
Povećanjem konkurentnosti omogućava se i veća diverzifikacija tržišta, koja je značajna za bilo koji proizvod, pa i za ovaj jer tako se smanjuje ovisnost od pojedinih tržišta. Ovo je izričito važno u vremenima globalnih poremećaja i novih / starih ekonomskih tokova u svijetu – pojasnili su iz VTKBiH.
