Post je jedna od drevnih metoda prevencije i liječenja raznih oboljenja, a najnovijim istraživanjima je to i potvrđeno, ističe na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba.
„Post pozitivno utječe na cjelokupno psihofizičko zdravlje. Naročito je interesantno kako gotovo trenutno utječe na povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, regulaciju šećera itd. To je zapravo pokazatelj kako on utječe na faktore koji su uglavnom uzrokovani modernim načinom 'sjedećeg' života kada je osnova ishrane fast-food, kretanje se uglavnom svodi na put od kuće do auta i obrnuto, a stresa ima i previše. Post pomaže organizmu da svoje primarne funkcije obavlja na najbolji način, tako što ga oslobodi i rastereti od viška hrane koju svakodnevno većina nas unosi. Time se organizam lakše rješava štetnih materija (detoksikacija preko bubrega, jetre, kože...), a one korisne lakše iskorištava“, objašnjava nam doktorica.
Kako bismo imali energije za duge dane posta i duge noći molitve, Softić-Namas savjetuje da ne pretjerujemo sa unosom hrane i tečnosti u vrijeme kada se prekine post.
„Jasno mi je da mnogi misle da od iftara do sehura moraju nadoknaditi sve ono što su propustili konzumirati za vrijeme posta, ali to nije tačno. Upravo to bi bila najveća greška i dovelo bi do poništanja svih benefita koje smo postom stekli. Dovoljno je imati tri normalno obilna obroka (iftar, međuobrok i sehur) pod uslovom da je kvalitet obroka dobar i da zadovoljava nutritivne potrebe. Znači, potrebno je fokusirati se na kvalitet hrane koju unosimo, a ne nadoknađivati količinu. Također, treba obratiti pažnju na dovoljan unos tečnosti. Prvenstveno mislim na vodu, ali i drugu tekićinu. Određenu količinu vode možemo unijeti kroz hranu - u supama, čorbama, voću, povrću i čajevima“, govori naša sagovornica.
Ističe kako vodu ne treba piti odjednom, u velikim količinama, nego u manjim pojedinačnim gutljajima, kako ne bi opteretila probavu i prošla kroz organizam.
Doktoricu smo upitali i koje navike u ishrani trebamo limitirati, a koje izbjegavati?
„Izbjegavati treba uglavnom ono što i inače nije korisno ili je štetno za organizam. To je svakako pržena hrana, gazirana i druga zaslađena pića, previše šećera, presoljena i prezačinjena hrana, veće količine kafe i crnog čaja. U svakom slučaju treba izbjeći prejedanje. Ono što ne bi trebalo izbjegavati je sehur i na njegov kvalitet bi trebalo obratiti veću pažnju nego na iftar", savjetuje.
Softić-Namas napominje da je sehur bitniji obrok od iftara, iako se uglavnom shvata obrnuto. Iftar glorificiramo, a sehur često i preskačemo.
„Sehur nas priprema i daje energiju za dugi dan posta kada trebamo ostati fokusirani da možemo obavljati posao kako treba, da možemo funkcionisati. Sehur treba da sadrži sporo probavljive namirnice. Treba da sadrži veći procenat zdravih masnoća i proteina te integralnih žitarica. Preporučuje se konzumirati sve vrste mesa, ribu, jaja, sireve, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke, masline, integralni hljeb i tjesteninu, voće s korom... Za sehur treba izbjegavati unos kafe i crnog čaja, a popiti dovoljnu količinu vode i namirnica bogatih vodom“, ističe na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba Safija Softić-Nemas.
