Najava Sjevernoatlantskog saveza (NATO) da će pomoći Bosni i Hercegovini da “ojača otpornost” i razvije odbrambene kapacitete, mjere su kojima je cilj spriječiti bilo kakvo potencijalno ugrožavanje stabilnosti i sigurnosti u BiH.
Ocijenio je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak, komentirajući poruke iz NATO-a da bi u BiH mogao biti razvijen novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta zemlje.
Nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a, koji je održan u Briselu 7. aprila, poručeno je da je Alijansa spremna ponuditi pomoć svim zemljama koje bi mogle biti ugrožene djelovanjem Rusije. U tom kontekstu, izdvojene su Gruzija i BiH.
Sastanak je bio posvećen ratu u Ukrajinu koji bi, kako je ocijenio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, mogao prerasti u dugotrajni konflikt. Stoltenberg je također stava se kriza mogla prenijeti izvan granica Ukrajine.
“U BiH bismo mogli razviti novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta. Svaka pomoć bi bila prilagođena, vođena potražnjom i isporučena uz punu suglasnost zainteresiranih zemalja”, poručio je.
Kožljak smatra da posljednje poruke iz Brisela potvrđuju opredijeljenost NATO-a i cjelokupne međunarodne zajednice da će biti “garant mira i sigurnosti u BiH”.
“Na ovaj način NATO potvrđuje da je situacija u BiH pod stalnim nadzorom i da se poduzimaju adkevatne mjere koje uključuju i vojne planove, a u skladu sa razvojem situacije u BiH”, kazao je Kožljak, koji je od kraja 2013. do početka 2018. bio predstavnik BiH i šef vojnog dijela bosanskohercegovačke Misije pri NATO-u u Briselu.
Naglašava da se rat u Ukrajini, koji je počeo ruskom invazijom na tu zemlju 24. februara, očigledno reflektirao na BiH, te da će imati utjecaja i u narednom periodu.
Ruski utjecaj u BiH
Neke od razloga vidi u činjenici da “ruski predsjednik Vladimir Putin ima bliske suradnike u BiH koji su “zaslužni za širenje ruskog utjecaja”.
“To su oni koji su bili spremni podržati nastojanja Rusije da spriječi širenje NATO-a prema istoku, ali i proširenje ovog saveza na Zapadni Balkan”, kazao je i dodao da se tu prvenestveno radi o Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće političke partije u entitetu Republika Srpska.
Dodik je, nakon invazije, odbio da osudi napad Rusije na Ukrajinu, smatrajući da BiH treba ostati neutralna i ne pridruživati se sankcijama koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija (EU). Dodik se, inače, često sastao sa predsjednikom Rusije, a posljednji put to je bilo 2. decembra prošle godine.
Kožljak naglašava da i u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, “ima onih koji su u prethodnom periodu ‘kokterirali’ sa Ruskom Federacijom, zarad svojih interesa”.
Na taj način su podržavali ruske interese u regiji. Očito je da je jedan od njih Čović (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, op.a.) i njegovi bliski suradnici, što je potvrdio i oklijevanjem pri osudi ruske agresije na Ukrajinu”, kazao je.
Prema njegovim riječima, NATO osim sigurnosne situacije prati i političku situaciju u BiH, kao što su pokušaji Republike Srpske da “oslabi državne inistitucije”.
Politički lideri u Republici Srpskoj u prethodnih nekoliko mjeseci insistiraju na neustavnom vraćanju nadležnosti sa države na entitet, među ostalim, i oblastima pravosuđa, vojske, indirektnog oporezivanja.
“Dakle, prati se sve što bi bi moglo ugroziti sigurnost države. To su sve aktivnosti koji utječu na stabilnost u BiH i u tom kontekstu NATO najavljuje svoje akcije”, ističe Kožljak.
Priprema za raspoređivanje NATO trupa
Ocjenjuje da posljednja najava iz NATO-a o jačanju odbambenih kapaciteta BiH predstavlja i pripremu za potencijalno raspoređivanja NATO snaga u BiH “onog momenta kada se procijeni da su tu potrebne”.
Širom BiH nedavno je raspoređeno dodatnih 500 vojnika, koji su pristigli u okviru pojačanja Evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea).
Iz EUFOR-a je 24. februara najavljeno kako dodatne snage stižu, “jer bi pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH”.
Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu, a ove snage su u BiH raspoređene od 2004. godine. Od prvobitnih 7.000 vojnika, njihov kapacitet je polako smanjivan sa popravljanjem sigurnosne situacije u zemlji.
Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje sigurnosti.
Povezivanje BiH sa ukrajinskom krizom
Sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a, u Briselu 7. aprila, nije prvi na kojem su članice NATO-a spomenule BiH u kontekstu zemalja koje bi mogle osjetiti krizu, te biti pogođene ratom u Ukrajini.
Na samitu lidera NATO država 24. marta upozoreno je da su BiH i Gruzija pod prijetnjom ruskog miješanja, zbog čega im treba pomoći kako bi se ojačala njihova otpornost, suverentitet i teritorijalni integritet.
Vojno-politički analitičar Đuro Kozar smatra da NATO ne bi trebao uspoređivati Gruziju i BiH, kada je u pitanju opasnost od ruskog utjecaja i eventualno prenošenje krize iz Ukrajine.
“U Gruziji su bili i sada su pristuni dijelovi ruske armije, a u BiH ruska vojska niti je bila, niti će je biti. Međutim, Rusi su i do sada pokazivali, kroz obavještajnu djelatnost, interes prema BiH. No, mislim da se ruska vojska toliko istrošila u invaziji na Ukrajinu da apsolutno ne razmišlja da ‘prelijeva’ krizu ni na koji teren, pa ni u BiH”, ističe Kozar.
Samit u Madridu
Usvajanje novog strateškog koncepta NATO- a očekuje se na samitu u Madridu u Španjolskoj u junu ove godine.
Josip Brkić, zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za suradnju sa NATO-om BiH, ističe da bi taj program trebao donijeti snažniji angažman i intenzicniju suradnju NATO-a sa Oružanim snagama i Ministarstvom odbrane BiH.
“No, o samom sadržaju se u ovom trenutku ne govori. On će biti definiran između zemalja partnera i NATO-a”, kazao je za RSE.
Brkić, također, smatra da “trenutno ne postoji realna opasnost od prelijevanja ukrajinske krize na područje BiH i jugoistok Evrope”.
“No, treba graditi institucije i kapacitete, te pravednije i demokratičnije društvo, kako bi se to spriječilo. Nitko nije mogao vjerovati ni da ćemo u trećoj deceniji 21. stoljeća svjedočiti invaziji na jednu suverenu zemlju. To govori da mir i stabilnost ne smijemo uzimati zdravo za gotovo”, naglasio je za RSE.
Na pitanje šta bi mogao značiti najavljeni paket NATO-a za izgradnju odbrambenih kapaciteta BiH, Brkić je kazao da će Alijansa prema svakoj zemlji partneru, pa tako i prema BiH, imati specifično napravljeni program. Taj program, odnosno novi strateški koncept bi, kako tvrdi, trebao biti usvojen na madridskom samitu.
Dokle je stigla BiH na putu ka NATO-u?
Po pitanju članstva u NATO-u u BiH nema konsenzusa. Zvaničnici iz Republike Srpske slijede opredjeljenje Republike Srbije o vojnoj neutralnosti.
BiH je od 2006. godine članica NATO-ovog Partnerstva za mir, političko-vojnog programa ovog saveza.
Nakon održanih općih izbora u oktobru 2018. godine, više od godinu dana trajala je blokada formiranja Vijeća ministara zbog odbijanja Milorada Dodika da se u Brisel pošalje godišnji Akcijski plan BiH (ANP) za NATO.
Akcijski plan predstavlja pripremnu fazu za punopravno članstvo u ovom savezu, a BiH je trenutno jedina zemlja u ANP-u.
Blokada je završena u decembru 2019. godine, kada je dogovoreno da se u NATO štab pošalje dokument pod nazivom “Program reformi”.
Nacrt programa reformi za 2021. godinu je izrađen u maju te godine, a u tom dokumentu nijednom ne spomenuta sintagma “integracija”. Na dva mjesta se naglašava da se sve radi “bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu”.
Komisija za suradnju BiH i NATO-a razmatrala je na sjednici 25. marta izradu programa reformi za 2022. godinu. Brkić kaže očekuje da nacrt ovog dokumenta bude završen u prvoj polovini maja.
“Važno je da je obim suradnje koji BiH ima s NATO-om ocijenjen zadovoljavajućim. Kada budemo spremni da razgovaramo o članstvu tada će to biti bazirano na konsenzusu svih koji donose odluke. Osobno, nisam zadovoljan tempom integracije, ali vjerojatno ima i nekih u BiH koji vjeruju da je i ovo prebrzo. Negdje u sredini je rješenje”, kaže Brkić.
Predsjedništvo BiH usvojilo je u junu 2009. godine zaključak o upućivanju zahtjeva u NATO za Akcijski plan za članstvo.
Pozitivan odgovor stigao je 2010. sa samita NATO-a održanog u Talinu. Početkom decembra 2018. godine ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, donijeli su odluku da se BiH odobri podnošenje prvog ANP-a.
