Prošle sedmice sindikati u obrazovanju najavili su pres-konferenciju jer je dogovor sa Vladom USK-a bio doveden u pitanje. Ali, prije nego što su izašli u javnost, na uvjeravanja od premijera Mustafe Ružnića odgodili su pres i vratili se za pregovarački sto.
Komisija u obilasku
- Pošto smo obnovili pregovore, zaključili smo da ne izlazimo u javnost dok sve ne riješimo. Imamo nekakva obećanja i vidjećemo kako će ovaj put završiti, koliko su u Vladi ozbiljni pregovarači, kazala nam je Zehra Hodžić iz Sindikata osnovnog obrazovanja.
Utorak i srijeda su neradni dani, kraj školske godine je 17. juni, dok je učenicima završnih razreda škola kraća za sedmicu. Nikakvih produžavanja neće biti, jer su već uračunate naknade sati. Do kraja školske godine sindikati u obrazovanju neće štrajkovati, a tokom ljeta i raspusta to svakako nema smisla, slaže se i predsjednica Sindikata Hodžić. Ali, nova školska godina otvara stare/nove probleme, a to je nedostatak učenika i sve veći broj nastavnika bez sati.
Vlada Unsko-sanskog kantona odlučna je da ubrzo pokrene proces reforme obrazovanja. Kao i u cijeloj državi, u obrazovanju postoje brojni problemi, ali u Vladi smatraju da je najveći problem rapidno smanjenje broja učenika. Taj problem je proizveo višak prosvjetnih radnika, što za Vladu predstavlja nepopularne rezove.
Premijer Ružnić je prije nekoliko mjeseci formirao komisiju koja je obišla 74 školske ustanove u Kantonu, te se uvjerila da je djece sve manje.
- Stanje je vrlo loše, evidentirana su 122 odjeljenja viška, nedostaje 700 učenika koji su upisani u ovu školsku godinu, a u međuvremenu su ispisani, istakao je premijer Ružnić.
To je alarm za već problematičnu situaciju kada su u pitanju odlasci cijelih porodica iz zemlje. Prema dosadašnjim statistikama, od 2013. do 2017. godine broj učenika u osnovnim školama smanjio se za 2.930, dok je u srednjim školama 3.009 manje đaka.
- I u tekućoj školskoj 2018/19. godini evidentno je smanjenje broja učenika, koje je, nažalost, bilo vidljivo i niz godina unazad. Ova pojava uzrokovana je od dva bitna faktora: manja stopa nataliteta, kao i emigracija domaćeg stanovništva na Zapad, kazala nam je Albijana Trnavci, sekretar Ministarstva obrazovanja.
Premijer Ružnić smatra da je ovakvo stanje u školstvu rezultat rada svih dosadašnjih vlada koje su zatvarale oči pred problemima i nisu smogle hrabrosti da pristupe reformskim procesima.
Prema njegovim riječima, planirane reforme bit će bolne, ali ih je neophodno provesti u sektoru obrazovanja, ali i ostalim društvenim segmentima.
Svi gubimo
- Bojim se da će oko 300 prosvjetnih radnika postati praktično bespotrebno. Kada su u pitanju ti radnici, ako samo pomnožimo njihov broj sa bruto ličnim dohocima, to je na godišnjem nivou sedam miliona maraka, precizan je Ružnić.
Konstantno smanjenje broja učenika proizvelo je višak nastavnog kadra, a posebno zabrinjava to što znatan broj škola u narednoj školskoj godini neće biti u mogućnosti da oformi niti jedno odjeljenje prvačića, jer broj upisanih učenika ne zadovoljava važeće pedagoške standarde.
Na drugoj strani, problem čeka i bihaćki univerzitet. Od svih diplomaca u Unsko-sanskom kantonu, prema provedenim anketama, samo 70 njih se izjasnilo da će upisati neki od fakulteta u Bihaću.
- Kada to još podijelimo na odsjeke, nažalost, svi smo na gubitku, kazao nam je jedan profesor Univerziteta u Bihaću. Čitav obrazovni sistem je u krizi.
